Od jednog putovanja u Španjolsku rodila se ideja za vlastiti posao: ‘Htjela sam spojiti hranu s dobrim druženjem’

Dobra hrana, druženje i ljubav prema gastronomiji zajednički su nazivnik priče mlade Bjelovarčaneke Tese Rajčević, koja je nedavno pokrenula vlastiti brend LaFetta. Iako je po struci magistrica ekonomije i radi kao prodajna analitičarka, uz svoj primarni posao pronašla je prostor za nešto što je oduvijek voljela, a to je ručno rezanje pršuta.

Kako nam je ispričala, odluka da se okuša u ovom poslu nije bila potpuni profesionalni zaokret, već prirodan nastavak interesa koji je razvijala još od djetinjstva.

„Oduvijek sam voljela dobru hranu i dobro druženje i upravo me to s vremenom privuklo ovom poslu”, otkrila nam je Tesa.

Zanat se uči strpljenjem i vježbom

Put do vještine profesionalnog rezanja pršuta nije jednostavan, Tesa je svoje znanje stjecala postupno, vježbajući u kućnim uvjetima, na sajmovima i različitim proslavama.

„Osim samog rezanja, moramo poznavati i anatomiju buta i pršuta kako bismo znali gdje su prepreke, odnosno kosti. Kao i za svaki zanat, važno je biti uporan i vježbati koliko god se može. Ja sam učila u kućnim uvjetima, na različitim sajmovima i proslavama, a tako sam postupno stekla znanje i iskustvo”, pojasnila je Tesa te dodala kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji tečaj za profesionalno rezanje pršuta.

„Postoji jedino u Španjolskoj, ali vidjet ćemo, možda jednog dana otvorimo nešto i u Hrvatskoj”, kazala je Tesa.

Ideja za LaFettu rodila se u Španjolskoj

Ideja o pokretanju vlastitog brenda, prisjeća se Tesa, nastala je prošle godine tijekom putovanja u Španjolsku.

„Prošle godine bila sam s najboljom prijateljicom na odmoru u Španjolskoj, gdje sam vidjela koliko cijene ručno rezanje pršuta. Tada sam se zapitala zašto tako nešto ne bismo imali i kod nas. Imamo pršute diljem Hrvatske i zašto ne bismo i mi imali takvu ponudu? Inače sam komunikativna, volim druženja i htjela sam spojiti hranu s dobrim druženjem. Tako je nastala LaFetta”, kazala je Tesa te pojasnila kako i samo ime brenda ima jednostavnu, ali simpatičnu poveznicu.

„Ime LaFetta osmislila sam prema fetama sira i pršuta koje režemo”, objasnila je.

Usluga koju nudi obuhvaća ručno rezanje pršuta i sireva, a ponudu upotpunjuju različiti slatki i slani prilozi. Cilj je stvoriti zaokruženu gastronomsku ponudu koja će se uklopiti u sve vrste proslava.

Za kvalitetno rezanje, potrebno je dosta iskustva, vještine i preciznosti, ali i snage u rukama. Važna je i debljina fete, a navike se razlikuju ovisno o podneblju.

„Dalmatinci, primjerice, vole deblje fete jer smatraju da tako pokazuju da nisu škrti domaćini. Ja se držim toga da je idealna debljina jedan centimetar do najviše centimetar i pol. Feta se ne reže cijelom dužinom, nego njezina duljina treba odgovarati širini pršuta”, pojasnila je naša sugovornica koja priznaje kako posao i nije tako jednostavan te da su porezotine nekad neizbježne.

Želi pokazati da i žene mogu ručno rezati pršut

Iako je u Hrvatskoj ručno rezanje pršuta još uvijek relativno rijetko kao samostalna usluga, može se pronaći kod pojedinih proizvođača, najčešće u njihovim konobama i na sajmovima.

„U Hrvatskoj ručno rezanje pršuta najčešće možete pronaći kod naših proizvođača, odnosno pršutara. Oni ga nude u svojim konobama, na sajmovima i u nekim dobro opremljenim vinarijama, ali takva ponuda još uvijek nije toliko zastupljena. Što se tiče žena koje se bave ovim poslom, nažalost, gotovo ih ne susrećem. Možda poznajem jednu ili dvije, zato sam ja tu da pokažem da i žene mogu ručno rezati pršut”, poručila je.

Gastronomija je dio obiteljske priče

Ljubav prema hrani i pršutu nije se pojavila slučajno. U obitelji Rajčević gastronomija i proizvodnja domaćih proizvoda prisutne su već generacijama. Njezin otac već 35 godina bavi se tovom svinja, majka Mirela Rajčević iz hobija je pokrenula proizvodnju sireva, dok se i sestra Sara Rajčević uključila u priču s ručnim rezanjem pršuta.

„Rekla bih da je ta priča počela čak dvije generacije prije mojih roditelja. Svi smo nekako u tome. Mama je iz hobija pokrenula proizvodnju sireva i s njom smo krenuli na sajmove diljem Hrvatske, gdje su njezini sirevi postali prepoznatljivi”, ispričala je Tesa kojoj su upravo odlasci na sajmove omogućili da upozna različite dijelove Hrvatske, proizvođače i kupce te bolje razumije njihove navike i očekivanja.

Obiteljska povezanost s pršutom ove je godine dobila i posebno priznanje. Naime, njezina sestra Sara sudjelovala je u obaranju Guinnessova rekorda u Tinjanu, gdje se okupilo više od 300 rezača pršuta.

„Moja sestra bila je oduševljena, bilo je 304 ili 306 sudionika koji su istodobno morali rezati pršut određene debljine. Fete nisu smjele biti ni pretanke ni predebele, a rekord je uspjelo oboriti oko 290 rezača, među kojima je bila i moja sestra”, rekla je Tesa te nadodala kako pripreme za takav događaj zahtijevaju dobru organizaciju.

„To je zapravo nešto za što se pripremaš cijeli život ako se baviš rezanjem pršuta. Svatko je nosio svoj stalak i noževe. Oko 300 rezača pokazalo je koliko je Hrvatska spremna organizirati takvo događanje te koliko su pršut i njegovo rezanje zastupljeni kod nas i koliko ih znamo cijeniti”, dodala je Tesa kojoj je obitelj najveća podrška.

Koji pršut odabrati za posebne prigode?

Kada je riječ o pršutu, Hrvatska ima nekoliko prepoznatljivih vrsta, a među njima se ističu istarski, dalmatinski i drniški.

„U Hrvatskoj imamo različite vrste pršuta, među kojima su istarski, dalmatinski i drniški. Razlika je u tome suši li se pršut na dimu ili na buri. Istrijani svoje prerađevine ne suše na dimu, nego isključivo na prirodnim vjetrovima, zbog čega imaju specifičan okus. Dalmatinski i drniški pršut suše se i na dimu i na buri, odnosno vjetru”, objasnila je.

Od stranih vrsta posebno izdvaja španjolski pršut, koji se razlikuje i po načinu uzgoja i prehrani svinja.

Ipak, kada je riječ o odabiru pršuta za vjenčanja, rođendane i druge proslave, konačnu odluku prepušta domaćinima i slavljenicima.

„Uvijek preporučujem da sami odluče što žele. Španjolski bih izdvojila kao nešto posebno, najukusnije i najspecifičnije, a kod nas još nije toliko zastupljen. Istarski i dalmatinski pršut vjerojatno je svatko imao priliku probati, a i oni su, naravno, jako ukusni”, zaključila je Tesa koja se u veseli novim suradnjama i proslavama na kojima će svojim radom uljepšati posebne trenutke klijenata.

Foto: Ustupila sugovornica