PAD SVINJOGOJSTVA Kako Bjelovar planira pomoći posrnulom sektoru?

BJELOVAR – Jedan od sektora koji godinama nezaustavljivo tone je svinjogojstvo. Tome svjedoči Vlado Biškup, predavački svinjogojac koji se uzgojem intenzivnije bavi od sredine devedesetih.

-Tada je bilo 80% više svinjogojaca nego što ih je danas. Danas nas možete na prste nabrojati, a ništa bolje nije ni u tovnom sektoru – kaže Biškup koji je ujedno predsjednik Udruge uzgajivača rasplodnih svinja Bjelovar.

Nakon što se prije nekoliko godina na bjelovarskom području broj rasplodnih krmača s 1700 grla strmoglavio na 300, Grad Bjelovar je odlučio krenuti u oživljavanje tog sektora. Sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom je 2018. krenuo u 150 tisuća kuna vrijedan projekt svinjogojskog nukleusa u koji je uključeno sedam gospodarstava. Nakon analize stanja je utvrđeno kako je genetika grla vrhunska, a kvaliteta držanja je također na visokom nivou. Krajem ove godine će se napraviti i studija u kojoj će biti navedeni svi parametri mesa što je nužno prije nego se napravi sljedeći korak – brendiranje koje je moguće iako na bjelovarskom području dominiraju širom rasprostranjene pasmine poput landrasa i pijetrena ističe pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, Sonja Novak.

-Kada se nešto želi zaštititi bitna je povijest, koliko dugo mi imamo proizvodnju svinja na bjelovarskom području – pojašnjava Novak.

Povijest postoji, a želja je da u budućnosti bjelovarska svinjetina kao brend dospije i na police trgovačkih centara. Pozdravlja to i Biškup jer je, ističe, kupcima nužno osigurati da u trgovinama kupuju od lokalnog proizvođača.

-Nije isto proizvesti u Danskoj i prodati u Hrvatskoj ili proizvesti u Brezovcu i prodati u Bjelovaru ipak je to potpuno drugačija kvaliteta mesa. Dok ono dođe izvana dok se odmrzne nije to više to – kaže Biškup.

Do plasmana bjelovarske svinjetine u trgovine je još dalek put jer sada za to nema dovoljno proizvođača, nema niti potrebnih količina, a nedostaje još jedna važna karika u tom lancu – klaonica. Stoga je jedan od sljedećih poteza udruživanje proizvođača i tovljača, a do toga Grad prvi put u set poljoprivrednih potpora uvodi onu za svinjogojce navodi Novak.

-Svi koji uzgajaju rasplodne krmače moraju provoditi biosigurnosne mjere zbog proizvodnje. Tu ćemo davati potporu od maksimalno pet tisuća kuna po OPG-u- najavljuje Novak.

Na istu potporu mogu računati i tovljači svinja. Za njeno korištenje ne moraju biti iz Bjelovara, ali moraju biti članovi bjelovarske svinjogojske udruge. U proračunu je za to osigurano sto tisuća kuna. (D.Mlinac)

Sviđa ti se ovaj članak?

Dodaj zvjezdicu za ocjenu

Članak nema ocjena. Budi prvi i ocijeni ga.

Hvala na ocjeni!

Prati nas na društvenim mrežama!