JAGODAMA DO USPJEHA Bez kune poticaja povećava proizvodnju

Foto: Facebook M.Brinjak
PAKRAC – Hrvatski poljoprivrednik u prosjeku ima pedesetak godina i bliži je šezdesetoj nego pedesetoj godini, oni mlađi su gospodarstvo naslijedili i u poljoprivredi su od malih nogu, hrvatskog poljoprivrednika muči plasman i ovisan je o poticajima koji su mu nerijetko slamka spasa. Prosječna je to slika domaćeg agrara, ali ama baš ništa od toga ne vrijedi za Matiju Brinjaka iz Velikog Banovca kod Pakraca. Matija ima 29 godina, a sa suprugom i roditeljima jedini u svom selu sadi jagode. Njegova se obitelj nije bavila poljoprivredom. Ipak, 2018. su se počeli baviti jagodama baš zato što ih na tom području ne uzgaja nitko. Nisu imali ni iskustva, ni znanja što i kako jer nikada to nisu radili. Imali su, priča nam Matija, samo hektar zemlje i dobru volju. Krenuli su s oko četiri tisuće sadnica, godišnje proizvedu do dvije tone jagoda, a sve do posljednje prodaju i to samo na kućnom pragu.
-Poznajem dosta ljudi što je možda i prednost, pa kupuje od mene. Prve godine smo imali 700-800 kilograma, ljudi su probali, bili su zadovoljni i to se sada samo povećava-kaže Brinjak.
Foto: Facebook M.Brinjak
Ne staje obitelj Brinjak na tome da povećavaju proizvodnju već su u uzgoju inovativni. Kako bi se olakšali rad – morali se manje saginjati, a šišanje i berba jagoda išle brže, krenuli su u horizontalno-viseći uzgoj. U tome su, ističe Matija, inovatori u Hrvatskoj, a ni u svijetu njihov način takvog uzgoja koji nije hidroponski nije, kaže, čest.
-Jagode su u šest redova. Taj horizontalno-viseći uzgoj nitko nije savladao tako da imaju dovoljno prozrake između redova i da imaju dovoljno sadnica – kaže Matija.
Oni su u tome uspješni i u plastenik od 18×5 metara u horizontalno-visećem uzgoju zasadili 750 jagoda, a sada će u još jedan plastenik posaditi još 750 na isti način. Time će imati prinos od 700-800 kilograma godišnje. Voljeli bi sljedeće godine doći do ukupno osam tisuća sadnica jagoda i podići još jedan plastenik s oko dvije do tri tisuće sadnica. No, to najviše ovisi o financijama.
-Jedan plastenik je oko 11 tisuća eura. Velik je to ulog koji se isplati kroz dvije do tri godine, ali ne možete odjednom uložiti 11 tisuća eura – kroz smijeh kaže mladi pakrački poljoprivrednik.
On s obitelji naime sve plaća sam. Do sada su u proizvodnju uložili isključivo vlastiti novac. Nemaju poticaje, ne koriste ni EU fondove iako bi im taj europski novac dobro došao, ali fondovi su im ipak nedostupni.
-Nemamo dovoljnu ekonomsku veličinu i zbog toga se ne možemo ni javljati na natječaje. Oni većinom zahtijevaju ekonomsku veličinu od tri tisuće eura, a naša trenutno proizvodnja je oko 1800 eura, pa bi morali ili povećati proizvodnju ili uzeti veći plastenik jer on daje dosta ekonomske veličine – tumači Brinjak.
Stoga će se OPG Brinjak držati svog prokušanog recepta – zaradu ulagati u daljnji razvoj gospodarstva. Taj im je recept osigurao i priču u nizozemskom časopisu “Farmers of Europe” koji izlazi na nizozemskom, engleskom i francuskom jeziku i prezentira uspješne poljoprivrednike. Obitelj Brnjak je počela probno saditi salatu i lubenice, voljeli bi za nekoliko godina i proizvodnju jagoda podići na sedam, osam, možda i deset tona i živjeti isključivo od toga. No, ne žure, ne hrle u to. Kako kaže Matija:
-Nema tu puno mudrolije: radimo koliko možemo, financiramo koliko možemo, korak po korak-kaže Matija Brinjak, a s koliko volje i truda su krenuli tim će putem vjerujemo koračati još dugo i uspješno. (D.Mlinac)

Sviđa ti se ovaj članak?

Dodaj zvjezdicu za ocjenu

Članak nema ocjena. Budi prvi i ocijeni ga.

Hvala na ocjeni!

Prati nas na društvenim mrežama!