Umjesto u Đurđicu, podravski Romeo se ‘zatreskao’ u njezinu mamu, a plod njihove ljubavi će vas oduševiti!

ĐURĐEVAC – Prava ljubavna drama odvila se nedavno u zoološkom vrtu Hrvatska Sahara u Đurđevcu, u koji su prije nekoliko godina doveli pustinjske životinje, kao magnet za turiste. Među ostalim, onamo su stigle dvije deve, mama i kćer, Dina i Đurđica. U želji da ne budu previše usamljene, posebice mlađa Đurđica, vodstvo zoološkog vrta odlučilo je ‘začiniti’ atmosferu pa su u Hrvatsku Saharu doveli i mužjaka dvogrbe deve, atraktivnog Romea.

-Došao je kod nas u svrhu očuvanja vrste. Deva Đurđica je bila usamljena pa smo razgovarali kako bi mogli to promijeniti dolaskom mužjaka, njezinog dečka. Željeli smo oživjeti Shakespeareovu dramu na podravski način. Samo, umjesto Romea i Julije, mi imamo Romea i Đurđicu – kaže voditelj i timaritelj u zoološkom vrtu Damir Hodalić.

No, Romeo je imao drugačiji plan i pobrinuo se za zaplet dostojan prave sapunice. Umjesto u Đurđicu, on se zagledao u – njezinu mamu Dinu!

-Ona mu je uzvratila osjećaje, a ta je ljubav nakon dvije godine rezultirala dolaskom na svijet nove malene deve – kaže Hodalić, dodajući kako su Đurđevčani u potrazi za imenom za malenu pridošlicu koja je oduševila sve u tom podravskom gradiću i šire. Iz zoološkog vrta pozvali su građane da posjete Facebook stranicu ‘Šaptači devama’ i ispod objave o malenoj devi ostave prijedlog za ime. Bebu devu mogu i vidjeti u zoološkom vrtu, baš kao i njezine roditelje, sestru, ali i druge životinje koje su ondje pronašle dom, poput patuljastih poni konjića i šarmantnog dalmatinskog magarca. Tu je i perad, domaće patuljaste kokoši, hrvatska kokoš hrvatica, biserke, paunovi, guske, patke. I naravno, koze i ovce, koje su kamerunske patuljaste pasmine, te vijetnamske svinje

-Đurđevački pijesci su nekad ljudima bili poznati kao jedinstvena lokacija s velikom florom i faunom. Nismo htjeli da ta činjenica ode u zaborav nego smo željeli iskoristiti naše blagodati koje imamo u turističke svrhe – pojašnjava Hodalić, priznajući kako najveće zanimanje izazivaju upravo pustinjske životinje.

-U početku su na tu ideju ljudi gledali svakojako, ali sada shvaćaju da je to bio pravilan način za pokretanje turizma. Pustinju smo odlučili oplemeniti životom i dati joj poseban sjaj – dodaje Hodalić.

(FOTOGRAFIJE: TZ Grada Đurđevca i Robert Rodman)