Kako preživjeti dugovanja veća od 300 milijna kuna? Alouch: To je pitanje za više razine

BJELOVAR – Dugovi u zdravstvu uobičajen je i dugogodišnji problem brojnih bolnica. Nadu daje Vladina poruka da bi se do kraja godine zdravstvenom sustavu trebalo isplatiti gotovo 10 milijardi kuna. Dug nije zaobišao ni Opću bolnicu Bjelovar, a trenutna gradnja nove bolnice dugovanju nimalo ne ide u prilog. Ako se vratimo u 2018. godinu, dug OB Bjelovar iznosio je 43.699.740 kuna dok su dugovanja po redovnom poslovanju u 2021. godini narasla na 58.451.599 kuna. Porast duga nam je pojasnio ravnatelj bolnice Ali Allouch.

– Iznos za plaće zaposlenika u promatranom razdoblju povećan je za 10 milijuna kuna uslijed povećanja osnovice i povećanja na ime ostalih materijalnih prava radnika temeljem Kolektivnog ugovora. Troškovi proizašli iz potreba opremanja i prilagodbe bolnice za rad u nastaloj epidemiološkoj situaciji iznose oko 5 milijuna kuna – kaže Allouch.

Ravnatelj u svom odgovoru ističe da OB Bjelovar nije izuzetak u odnosu na druge bolničke ustanove kao dio cjelovitog zdravstvenog sustava RH pa su zato i razlozi/izvori dugovanja gotovo isti kao i u svim bolnicama za koje se generalno nisu pronašla jedinstvena financijska rješenja.

Dugovi se odnose na:

– obveze prema dobavljačima lijekova, potrošnog medicinskog materijala, namirnice, energiju, usluge, iznose 44.978.794 kune.

– obveze za zaposlene 13.441.561 kunu (ulaze u sumu ukupnih obveza, ali je plaća isplaćena 15. lipnja 2021.godine)

– obveze prema HZZO-u na dan 31. svibnja 2021. za manje izvršen rad (zbog pandemije corona virusa) iznose 63.874.656 kuna

– obveze prema bankama za kredite iznose 129.413.922 kune

– obveze za medicinsku opremu i gradnju bolnice iznose 55.152.934 kune.

Prije nekoliko dana objavili smo kako su zdravstvene ustanove iz BBŽ suočene s 848 tužbi zaposlenih od kojih ih je 394 u OB Bjelovar. Upitali smo ravnatelja koliko je sporova riješeno u korist radnika te kakvu financijsku obvezu to predstavlja za bolnicu. – Aktualni sporovi radnika i bolnice proizašli su iz osnove za koju bolnica zapravo nije kriva niti je mogla na nju utjecati, ali je u konačnici teret isplate novčanih potraživanja radnika pao upravo na bolnicu kao poslodavca. Do sada je s osnova naknada za otežane uvjete za vrijeme prekovremenog rada, dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata, te rad duži od punog radnog vremena podneseno 149 tužbi, što nije konačan broj, a ukupna iskazana vrijednost predmetnih sporova – iznosi za koje radnici isplatu traže tužbom je 5.232.436,65 kuna – kaže Allouch.

S obzirom da je veći dio postupaka u tijeku, ravnatelj nam nije mogao dostaviti podatak o troškovima parničnih postupaka kao ni podatak o kamatama na iste i kamatama na iznose za isplatu po pravomoćnim presudama. Napominje i kako uopće nije upitno da će sporovi ići u korist radnika, a samo u zraku visi pitanje o kojim će se iznosima u konačnici raditi.

– Po drugoj osnovi, dakle isplate razlike plaće temeljem pogrešno obračunate osnovice u postupku je 225 sudskih sporova s ukupnom vrijednosti sporova 2.054,760,37 kuna – dodaje Allouch.

Nove tužbe po ovoj osnovi i dalje se podnose tako da navedeni broj nije konačan. Prema projekciji koju su izradili u Odjelu financija i računovodstva OB Bjelovar, kada bi tužili za razliku u isplaćenoj plaći s osnova manje isplaćene osnovice svi radnici koji su radili u bolnici u razdoblju od prosinca 2015. do siječnja 2017.godine, samo glavnica bi iznosila oko 6.000.000 kuna – navodi.

Otkriva ravnatelj da se navedeni sporovi odnose samo na sudske postupke po gore navedenoj osnovi pa tako drugih sudskih sporova s radnicima nemaju.

Ne smijemo zaboraviti na, kako se uvijek naglašavalo, jedan od najvećih projekata u povijesti BBŽ – izgradnja nove zgrade OB Bjelovar. Velika izgradnja znači i velike troškove. Podsjetimo, za oba kredita, i onog od 90 milijuna kuna i posljednjeg od 107,5 milijuna županija je predvidjela vraćati „tromjesečnom otplatom iz Proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije, iz vlastitih i decentraliziranih sredstava”.

Kakav je onda plan za isplatu svih nastalih dugova s obzirom na kredit nastao za izgradnju bolnice? Allouch nam je potvrdio već poznato. Pokriće je osigurano u Županijskom proračunu, iz vlastitih i decentraliziranih sredstva kroz 15 godina. – Normalizacijom epidemiološke situacije i vraćanjem bolničkog sustava u puni pogon, trebao bi se uslijed većeg broja pružanja usluga pacijentima, smanjiti dug prema HZZO-u. Dio nastalih obveza po pravomoćnim presudama u korist radnika (prisilna naplata) plaćen je iz vlastitih sredstava bolnice i očekujemo da će se na višoj razini pronaći rješenje za premostiti budući trošak (pozitivni pomaci su već vidljivi donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju državnog proračuna RH za 2021. u lipnju ove godine) – zaključuje.

Možemo i mi zaključiti da je rješenje privremeno i nepotpuno jer ravnatelj OB Bjelovar kao i većina ravnatelja drugih bolnica, nadaju se izmjenama i dopunama Zakona, od kojeg će dobiti dio kolača.