U Zavodu otkrili najtraženija zanimanja u BBŽ i preporučene upisne programe za škole

BJELOVAR – Nije tajna da na tržištu rada manjka medicinskog osoblja – medicinskih sestara i liječnika koji zbog boljih uvjeta rada često odlaze u inozemstvo. No, medicinska zanimanja nisu jedina koja su deficitarna. Nedostaje Hrvatskoj i profesora, informatičara, ali i majstora.

Krajem prosinca 2021. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje PU Bjelovar registrirano je 3.425 nezaposlenih osoba, čiji je broj u odnosu na isti mjesec 2020. manji za 27,2 posto ili 1.278 osoba. To ne treba čuditi ako znamo da je potražnja za radnicima u godinu dana porasla za 28,4 posto, odnosno tražilo se 1.165 osoba više.

Tijekom 2021. godine najviše je slobodnih radnih mjesta prijavljeno u prerađivačkoj industriji, obrazovanju, građevinarstvu te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Iste djelatnosti bile su deficitarne i u 2019. godini. Prošle godine najtraženiji su bili radnici za pomoć u kući, radnici na proizvodnoj liniji, konobari, prodavači, odgojitelji predškolske djece, radnici u održavanju, bravari, medicinske sestre i tehničari te čistači.

Temeljem Vladine Uredbe o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku (NN 93/2010) provodi se analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, ističu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Bjelovar. Prema tome, deficitarna zanimanja ulaze u kategoriju Obrazovni programi kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.

U preporukama za Bjelovarsko-bilogorsku županiju za 2022. godinu vidljiv je velik manjak obrtničkih zanimanja – u dvogodišnjim ili trogodišnjim srednjoškolskim programima potiče se veći upis zidara, tesara, bravara, vozača motornih vozila, zavarivača, elektroinstalatera, automehaničara, fasadera, keramičara oblagača, vodoinstalatera, stolara, konobara, limara, autolakirera, autolimara, autoelektričara, CNC operatera, strojobravara, soboslikara-ličilaca te pekara. Od četverogodišnjih obrazovnih programa nedostaje računalnih tehničara u strojarstvu te medicinskih sestara i tehničara opće njege.

Na stručnim studijima potiče se upis predškolskog odgoja, sestrinstva, mehatronike, građevinarstva te računarstva, dok iz programa sveučilišnih studija nedostaje zainteresiranih za medicinu, nastavnički smjer matematike, informatike (ili informatika u obrazovanju), fizike i kemije, engleski i njemački jezik i književnost, odnosno anglistiku i germanistiku, edukacijsku rehabilitaciju, dentalnu medicinu, strojarstvo, farmaciju, veterinarsku medicinu, građevinarstvo, socijalni rad te elektrotehniku i informacijsku tehnologiju.

S druge strane, pod obrazovnim programima u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata navodi se stručni studij fizioterapije te sveučilišni studij poslovne ekonomije i ekonomije. Zanimljivo, za nijedan od programa srednjih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ne navodi se višak upisanih, dok je i na nacionalnoj razini vidljiva prezasićenost ekonomistima te nedovoljan broj onih koji se školuju za stručna zanimanja, medicinu te za nastavnike prirodnih predmeta.