Bjelovar pred raspisivanjem natječaja, hoće li ‘izgubljeni hektari’ otići u prave ruke?

BJELOVAR – Ipak se kreće! Upravo bi se tako moglo opisati stanje s državnim poljoprivrednim zemljištem u Bjelovaru nakon što je Gradsko vijeće na posljednjoj sjednici dalo zeleno svjetlo za raspisivanje natječaja za zakup na 25 godina. Bjelovarski Program raspolaganja je od 2018. kada ga se počelo raditi popravljan, broj raspoloživih i novootkrivenih hektara je mijenjan, a raspisivanje natječaja se najavljuje i obećava gotovo dvije godine. U proljeće 2020. je rečeno da će biti prije ljetnih godišnjih odmora. I godišnji odmori i ljeto su došli i prošli, ali natječaja nije bilo. Navodno zbog toga što se čekala procjena krčenja Hrvatskih šuma koja je stigla u proljeće 2021. Onda su lokalni izbori bili preblizu, pa se čekalo da prođu i oni. Potom je početkom listopada prošle godine rečeno da će natječaj biti krajem listopada ili početkom studenog, ali prošli su i listopad i studeni i godina, a od natječaja ni traga ni glasa. Najnovije licitirano vrijeme raspisivanja je polovina travnja, a kako je sada izglasano na Vijeću tako bi i trebalo biti.

-Evidentirali smo ukupno 600 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a od tih 600 je 123 nekorišteno, odnosno ili nekorišteno ili je bilo korišteno, ali neevidentirano i upravo ćemo za ta 123 hektara raspisati natječaj sredinom travnja – najavio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.

Do dijela od 123 hektara u ukupno 461 čestici bi rado i Davor Krce koji obrađuje tridesetak hektara isključivo privatnog zemljišta, a bavi se ratarstvom i povrtlarstvom.Više zemlje bi mu dobro došlo, ali nema velika očekivanja.

-Šansa za naš sektor proizvodnje je apsolutno nikakva prema prioritetima tako da ne znam ni hoću li se javiti na natječaj jer ne znam ima li to uopće smisla – kaže Krce.

Prema aktualnom zakonu pravo prvenstva ima stočar, nositelj OPG-a, obrta, mikro ili malog poduzeća kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, sa sjedištem ili prebivalištem na području Bjelovara, a koji ima premalo zemlje prema uvjetnom grlu. Upravo je u takvoj situaciji gudovački farmer Mirko Katalenić koji ima 130 grla, ali ne i dovoljno zemlje.

-Javit ću se na natječaj jer nemam ništa državne zemlje, a oni koji sada rade tu zemlju se bave ratarstvom, pa se nadam da ću ja kao stočar imati prednost. Vidjet ćemo. To su sve manje parcele, ali su sve blizu – kaže Katalenić.

Katalenić sada zbog premalo zemlje hranu mora kupovati što mu ionako tešku mljekarsku proizvodnju dodatno poskupljuje, pa se nada da će na natječaju proći i ublažiti udarac. Dovoljno zemlje nema ni Stevo Margetić iz Ciglene koji također živi od mlijeka, a u staji trenutno ima 70 krava. Umoran i od stanja u mljekarstvu i raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ne vjeruje da će i od ovog natječaja biti neke sreće. Sve velike parcele su, tvrdi Margetić, već dane u zakup i sada su ostale one sićušne, a uz to je i vrijeme raspisivanja natječaja promašeno.

-Natječaj kasni. Natječaji za poljoprivrednu zemlju se raspisuju na jesen, a ne pred proljetnu sjetvu. Onaj tko prođe na natječaju kasni u sjetvi, ako će ju i moći odraditi, a oni koji sada zemlju koriste ne znaju raditi ili ne – napominje Margetić.

Za dogradonačelnika tu nema ničeg spornog jer, kaže, radi se o zemlji koja je nekorištena ili ako je korištena je do sada neevidentirana.

-Ovo je dobra stvar što smo ustanovili da imamo na području grada nova slobodna 123 hektara koje će poljoprivrednici moći koristiti i mislim da je dobro što se ide sada u raspisivanje natječaja. Ima puno upita poljoprivrednika koji jedva čekaju da se natječaj raspiše. Zamislite da nismo pronašli ta 123 hektara? Bolje da smo ih pronašli nego da ih nismo pronašli – poručuje Brajdić.

Sada kada su pronašli izgubljene hektare mogu konačno raspisati natječaj. Polovinom travnja.