U Bjelovaru će se graditi druga podzemna garaža. Je li prva opravdala svoju svrhu?

BJELOVAR – Krajem veljače 2013. godine započeti su građevinski radovi na prvoj javnoj podzemnoj garaži te sportskog igrališta s pratećim sadržajima na bjelovarskom starom “Partizanovom” igralištu. Iako su tada građani bili skeptični i postavljali pitanja poput “Što će malog gradu poput Bjelovara podzemna garaža?”, vrlo brzo je dokazano da je potez Grada bio pametan. U kakvoj je situaciji garaža danas, osam godina nakon što je službeno otvorena, doznali smo od Josipa Hegeda, člana Uprave Komunalca.

– Na prostoru gdje se nalazi javna garaža nedostajalo je parkirnih mjesta. Grad je uspješno iskoristio situaciju te prilikom radova na igralištu projektirao javnu garažu. Držim da je to bilo potpuno ispravno u to vrijeme. Naravno, bilo je komentara i nedoumica u javnosti, a vijest nije najsretnije dočekana. Ipak, činjenica je pokazala da u tom dijelu grada kronično nedostaje parkirnih mjesta. Zbog stanara koji tamo stanuju, ali i institucija poput suda, javna garaža sigurno je ispunila svoju zadaću – rekao je Heged.

Inače, javna garaža ima 77 parkirnih mjesta pod naplatom i četiri invalidska mjesta.

– Garaža je u svojoj punoj funkciji, posebno zimi kada ima snijega i leda ili za vrijeme gradskih manifestacija poput Terezijane – dodaje.

Što se tiče financija, želja Grada je bila da javna garaža bude dio sustava naplate parkiranja na javnom prostoru u Bjelovaru. To znači da je u garaži cijena parkiranja tri kune, baš kao i u prvoj zoni i to od 0 do 24 sata.

– Financijski aspekt, kada se projektirala garaža, nije bio u prvom planu i nije se znalo hoće li se otplatiti za 10 godina ili 20. Glavni aspekt je bio da se zadovolji potreba građana za parkirnim mjestima. To je zapravo i logično jer jedna urbana zajednica kao što je grad Bjelovar mora svojim građanima osigurati i urbani standard koji, naravno, košta – rekao je Heged.

Parking se u javnoj garaži vrši kroz automate koji su raspoređeni u toj zoni naplate, a vrlo popularne su se pokazale magnetske kartice.

– Isto se mogu kupiti mjesečne ili godišnje karte, a svim korisnicima javne garaže omogućili smo da mogu kupiti parking kartu tako da samo plate jednokratno 40 kuna izdavanjem magnetske kartice kojom ulaze i izlaze iz garaže. Cijena je kao da se plaća na otvorenom parkiralištu, odnosno 150 kuna mjesečna karta ili 1500 godišnja. Naravno, tu je i ona povlaštena karta od 90 odnosno 900 kuna za ljude koji stanuju u okolici – kaže Heged.

Magnetska kartica kupi se prilikom mjesečne ili godišnje karte, a ona se može koristiti neograničeno.

– Samo se svaki mjesec ili godine kupnjom parking karte ta magnetska kartica produžuje, no nju se kupi samo jednom iznosom od 40 kuna. Bilježimo porast kupnje magnetskih kartica, samo prošle godine smo, pored redovnih mjesečnih i godišnjih karata, imali 104 izdane magnetske kartice. Ove godine u petom mjesecu već smo imali nove 63 izdane kartice – navodi Heged.

Da je javna garaža bila dobra odluka dokazuje i broj prodanih karti.

– U 2021. godini prodali smo 5 653 mjesečne karte te 204 godišnje. Naš ukupan prihod je oko tri milijuna od naplate parkinga na ukupnom broju parkirnih mjesta, što na otvorenim parkiralištima, što u samoj garaži – dodaje.

Iako je građanstvo bilo skeptično oko prve javne garaže u Bjelovaru, u međuvremenu se shvatilo da ne bi bilo na odmet imati još javnih garaža. Jednu takvu u planu je napraviti u sklopu projekta tržnice.

– Apsolutno postoji nedostatak parkirnih mjesta u Bjelovaru, tu nema dileme, posebno kada govorimo o centru i o udarnim danima. Mi sada radimo na izradi projektne dokumentacije i u postupku smo ishodovanja građevinske dozvole za izgradnju nove tržnice sa svom potrebnom logistikom, koja, osim rashladnih komora za naše proizvođače i prodavače, podrazumijeva i parkirna mjesta. Stoga smo u sklopu projektiranja nove buduće tržnice zamislili zajedno s Gradom podzemnu garažu ispod nove tržnice i to na dvije etaže. Garaža bi bila logistička podrška tržnici, a ujedno i rješenje za nedostatak parkirnih mjesta. U financijskom dijelu, još je rano govoriti koliko bi sve moglo koštati – zaključuje Heged.