Znate li tko je bila Magda Logomer Herucina koja je inspirirala jedno od najpoznatijih Zagorkinih djela?

Noć vještica koju i u HRvatskoj obilježava sve više ljudi, odlična je prilika da se upoznamo s nekim zanimljivostima iz naše prošlosti, poput priče o posljednjoj hrvatskoj ‘vještici’. U to ime ponovit ćemo članak o Križevčanki Magdi Logomer Herucini, koji smo objavili u veljači prošle godine, kada je o njoj snimljen film. On je dobar podsjetnik kako su relativno nedavno i kod nas ljudi vjeovali u vještičarenje i vradžbine…

Osim prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, manifestacija i sličnih zabavnih sadržaja, istinske ljubitelje putovanja određenoj destinaciji često će privući zanimljive legende i povijesne priče. Upravo jednom takvom mogu se pohvaliti Križevci koji čuvaju uspomenu na posljednju hrvatsku vješticu – Magdu Logomer Herucinu. Dakako, Magda nije bila vještica, ali je posljednja žena kojoj je u Hrvatskoj, u 18. stoljeću, suđeno zbog navodnog čaranja, a njezina sudbina navodno je inspirirala Mariju Jurić Zagorku za pisanje Gričke vještice. Danas se o njezinu slučaju zna puno, i to prvenstveno zahvaljujući vrijednoj ekipi križevačkog Gradskog muzeja, predvođenoj Zdenkom Balogom. Ovih dana Muzej je objavio i kratki film u kojem su sažeti svi detalji o životu Magde Logomer. U njemu tako doznajemo da je Magda rođena 18. svibnja 1706. na području Podgajca, a 1727. godine udala se za Franju Heruca. S obitelji je živjela na križevačkom području, imala je najmanje šestero djece, a u problemu se našla zbog jedne svoje posebne vještine.

-Magda je bila travarica, jako je dobro poznavala biljke. Sama je priznala da nije znala kako su se određene biljke zvale, ali ih je jako dobro raspoznavala po izgledu i znala je od kojih može spraviti ljekovite meleme, napitke i slične preparate. Tako je povremeno znala pomagati bolesnim ljudima. Naravno, u to vrijeme to je bilo rijetko znanje i sve žene koje su raspolagale takvim znanjem bile su pod sumnjom da su vještice – otkriva jedan od autora filma o Magdi, viši kustos križevačkog muzeja Ozren Blagec.

Preživjela teška mučenja

K tome, dodaje naš sugovornik, Magda je bila poprilično prgava, a na sudu je završila nakon sukoba s djevojkom laka morala Evom Oblačić koja ju je optužila za čaranje. Točnije, Eva ju je optužila da se pretvorila u muhu. Tadašnja suđenja navodnim vješticama podrazumijevala su i mučenja, no i tu je Magda pokazala nadljudske sposobnosti.

-Postojalo je pravilo da se žrtve nije smjelo mučiti više puta, a mučenja su bila takva da bi te žene priznavale da su vještine već tijekom prvog i drugog mučenja. No, ne i Magda. Ona nije izdržala jedno, dva ili tri mučenja, već njih 20 – kaže Blagec.

 

Tek tada se Magda slomila i priznala da je vještica. Bačena je u tamnicu i čekala da je, kao i stotine hrvatskih žena prije nje, spale na lomači. Međutim, za to je trebala dozvola dvorske kancelarije austro-ugarske carice Marije Terezije koja se osobno zainteresirala za križevački slučaj te naredila svom liječniku Gerardu van Swietenu da ga dodatno istraži. On je, uz dokumentaciju, u Beč dopremio i samu Magdu gdje se dugo oporavljala od ozljeda nastalih tijekom mučenja.

-Gerard van Swieten je i sam vjerovao u vještice, međutim sve u Magdinu slučaju mu je djelovalo poprilično sumnjivo. Kad je sve to dobro proučio i razgovarao sa samom Magdom, savjetovao je carici Mariji Tereziji da oslobodi Magdu. Carica je to i učinila svojim pismom od 23. studenog 1758. Naredila je da se Magda vrati u Križevce i odredila da je više nitko ne smije optuživati da je vještica – tumači naš sugovornik.

 

Zahvaljujući Magdinu slučaju donesen je novi propis prema kojem je za samo počinjanje procesa protiv navodnih vještica potrebna dozvola carice, što je obeshrabrilo progonitelje te su takvi procesi u Hrvatskoj potpuno prekinuti. Na žalost, nije poznato kako je zajednica u Križevcima tada reagirala na Magdin povratak, no ono što je sigurno jest da joj mnogi Križevčani danas odaju priznanje za hrabrost i doprinos prestanku progona nedužnih žena. No, naš sugovornik smatra da je potrebno učiniti i više.

Magda kao turistički brend

-Mislim da nismo dovoljno napravili na popularizaciji naše Magde pa su nam je jedno vrijeme i Zagrepčani htjeli oteti. Ja sam prije nekoliko godina imao ideju da se u sklopu novog muzeja koji se treba napraviti u Križevcima napravi i dio koji bi bio posvećen progonima žena koje se bile progonjene pod optužbom da su vještice i, naravno, da glavni naglasak u toj priči bude na Magdi. Na žalost, to još nije zaživjelo, no to ne znači da se nećemo potruditi da Magda postane jedan pravi turistički brend Križevaca – kaže Blagec.

 

Osim što bi intrigantna priča u Križevce privlačila turiste, na taj način bi sjećanje na ženu koja je doprinijela okončanju suludog lova na tobožnje vještice i dalje živjelo.

U nastavku pogledajte film, Gradskog muzeja Križevci o posljednjoj hrvatskoj ‘vještici’.