Je li ulaganje u društvene domove bacanje novca u vjetar ili zadržavanje života na selu?

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Kulturni ili multikulturalni centri su višemilijunski objekti koji se grade u sve više mjesta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na popisu onih koji takav centar imaju ili će ga imati su primjerice Berek, Đulovac, Predavac, Rovišće, Veliko Trojstvo. Njihovu gradnju financira Europa kako bi se i stanovnicima ruralnih mjesta približili sadržaji dostupni onima iz gradova, obogatili sadržaji i povećao broj udruga i time unaprijedio društveni život sredine. Dokuart u Rovišću i predstavljanje knjiga Željka Stubičana i Senke Slivar u Bereku u njihovim kulturnim centrima koji su bili popunjeni do posljednjeg mjesta pokazali su da su mještani sela željni takvih događanja i da kultura nije rezervirana samo za gradove. Unatoč tome, pitanje koje se ne može izbjeći je ono isplativosti jer takva zbivanja nisu česta, a održavanje nije jeftino pogotovo danas u vrijeme skupih energenata. U Bereku su na to mislili.

-Kao da smo imali jednu viziju što će biti s energentima, pa smo išli na najmoderniju tehnologiju za grijanje, sve komplet i za struju i grijanje i grijanje tople vode ide preko sunčane energije – kaže načelnik Bereka Mato Tonković.

Mato Tonković, načelnik Bereka

Kulturni centri koji sada niču su u biti nešto uglađeniji društveni domovi, a upravo ti društveni ili kako se u razgovoru kaže seoski domovi su i gutači novca. Što vlastitim, što novcem povučenim kroz nacionalne i europske natječaje je primjerice Hercegovac u dom Ladislavu uložio gotovo milijun kuna, uređenje doma u Garešničkom Brestovcu stoji 600 tisuća kuna koliko je i Sirač uložio u obnovu doma u Kipu, dok je rekonstrukcija doma u Šibovcu koštala čak tri i pol milijuna kuna pri čemu je 2,9 milijuna povučeno iz Programa ruralnog razvoja. Kapela je u dom u Staroj Diklenici uložila 611 tisuća kuna. Toga da bi se i europski novac mogao drugačije usmjeriti svjestan je i načelnik Kapele Danijel Kovačec, ali radi se ono za što se može povući novac, kaže.

-Uvijek netko kaže ‘radi se društveni dom, a nama treba cesta, voda, kanalizacija’, ali mi uzimamo ono što nam se nudi. E sad, je li netko trebao ispregovarati drugačije ne znam, ali kada je netko radio natječaje valjda se konzultirao s terenom i dobio takve povratne informacije – kaže Kovačec.

Kapela svake godine obnovi jedan do dva društvena doma. Nije naime rijetka situacija da u općinama svako selo ima svoj seoski društveni dom. Oni su kada su se prije nekoliko desetljeća gradili bili središte društvenog života, ali danas su sela sve praznija, u njima je sve manje ljudi, ali domovi stoje i u njih se ulaže. Jedan od njih je društveni dom u Šimljanici čije je uređenje dovršeno prije sedam godina. To naselje općine Berek ima tek 86 stanovnika, a 2011. ih je ondje živjelo 120, ali se u uređenje objekta ipak išlo. Danas uglavnom zjapi prazan.

-Kada netko umre se održi slušana, pa karmine poslije sahrane. Kada koji rođendan, a u posljednjih sedam godina su bile eventualno troje krstitke. Izbori se tu održavaju i to je. Dom je sređen, ali je nažalost slabo korišten – opisuje sliku sela predsjednik Mjesnog odbora Šimljanica Vlado Krpan.

U Šimljanici naplaćuju samo rođendane dok krstitke, slušanja i karmine mještanima ne naplaćuju. Za karmine se uglavnom koriste i društveni domovi na području Kapele iako su oni bliže većoj sredini u posljednje vrijeme i popunjeniji.

-U zadnje vrijeme domove u južnom dijelu općine bliže Bjelovaru unajmljuju Bjelovarčani i ljudi iz okolice. To su domovi u Starčevljanima, Stanićima, Kobasičarima i Srednjoj Diklenici. Ondje se gotovo svakog vikenda nešto događa jer ih ljudi koriste za krizme, pričesti, ‘fešte’ – navodi Kovačec.

Danijel Kovačec, načelnik Kapele

Mještani Kapele najam doma plaćaju 200 kuna plus režije, oni izvan općine 400 kuna plus režije. No, velik dio domova i dalje većinu vremena zjape prazni. Za načelnike unatoč tome nema dileme – oni su potrebni i važan dio identiteta sela.

-Ti domovi su centar događanja, mi imamo udruge žena, vatrogasce, a svaka ta udruga ima dva, tri događanja godišnje. Ako se ti domovi ugase onda je to kraj sela – ističe načelnik Kapele.

Općine će tako nastaviti ulagati u društvene domove koji će osim ako se demografska slika ne promijeni uglavnom biti tek podsjetnik na neka druga, životom bogatija vremena.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!