Timovi hitne pomoći bez liječnika? Sestre i tehničari: Veća odgovornost znači i veću plaću!

Iduće godine počinje specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara za samostalni radi u hitnoj službi. To znači da će timovi dobiti paramedikuse po uzoru na zapadnoeuropske zemlje, a medicinske sestre i tehničari moći će samostalno, bez liječnika, pružati prvu pomoć unesrećenima na terenu.

Predviđeno je da edukacija traje godinu dana, a natječaj za prve specijalizacije očekuje se do kraja ove godine. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu rekli su da je za trogodišnje razdoblje osigurano sto milijuna kuna europskih sredstava za edukaciju 375 prvostupnika sestrinstva.

Koliko će novi postupak u zdravstvenom sustavu značiti medicinskim tehničarima i sestrama te koliko će im odgovornosti pasti na leđa, provjerili smo s medicinskim tehničarem Tima 1 i Tima 2 OB Bjelovar, mag.med.techn. Tomislavom Hrgićem. Prije svega, važno je znati koji je trenutni posao medicinskih sestara i tehničara u hitnoj pomoći.

– Hitna medicinska pomoć ima dva tima, Tim 1 koji se sastoji od liječnika, medicinske sestre/tehničara i vozača dok se Tim 2 sastoji od dvije medicinske sestre/tehničara s time da jedno od njih vozi sanitetsko vozilo. Onaj koji upravlja sanitetskim vozilom ima ugovor o radu kao vozač medicinska sestra/tehničar. PDJ (prijavno dojavna jedinica) je služba koja koordinira timovima, Tim 2 šalju na manje hitne slučajeve, uglavnom na intervencije gdje se po njihovoj procjeni ne treba davati terapija, jer hitna medicinska pomoć 90 posto lijekova ima u ampulama koje medicinska sestra/tehničar ne smije aplicirati bez nadzora liječnika. No, ukoliko za hitno stanje Tim 1 nije raspoloživ, šalje se Tim 2 – kaže Hrgić.

Iako Hrgić smatra da je specijalističko usavršavanje dobra stvar za cijeli zdravstveni sustav, svjestan je da će medicinskim sestrama i tehničarima donijeti još veću dozu stresa.

Više ovlasti – veća odgovornost

– Smatram da je specijalističko usavršavanje dobra stvar što se tiče stjecanja dodatnih znanja i educiranosti. Od 2011., kada je HMP (hitna medicinska pomoć) postala Zavod, tada su oformljeni Tim 1, Tim 2 i PDJ. Medicinske sestre/tehničari su već tada u Timu 2 samostalno pružali prvu pomoć unesrećenima jer svake dvije godine imamo edukaciju iz pružanja prve pomoći. Ona traje tri dana, a sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Smatram da u radu neće doći do velikih promjena, osim što je nova stavka samostalno odrađivanje i apliciranje terapije. Više ovlasti znači i veća odgovornost, a posao je stresan sam po sebi. Nova pravila donijet će samo dodatan stres – dodaje.

Dodatan stres trebao bi donijeti i visinu koeficijenta za plaće s čime s slaže i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić. On je za Index rekao da bi za specijaliste koeficijent trebao minimalno iznositi 1,37 umjesto sadašnjih 1,16 pa bi im plaće trebale narasti od 1500 do 2000 kuna.

Veća odgovornost – veća plaća

– Svakako bi plaća trebala biti veća jer je odgovornost veća. No, i sada plaća nije proporcionalna s obzirom na vrstu rada. Tako da bolje ne nagađati koliko bi to povećanje plaće moglo biti – kaže Hrgić.

Usavršavanje medicinskih sestara/tehničara trebalo bi smanjiti posao liječnika pa smo provjerili i koja je njegova osnovna uloga u timu hitne pomoći.

– U RH vlada kronični nedostatak liječnika, kako u svim sektorima, tako i u HMP. Ideja je da se taj nedostatak, usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara, nadopuni. U Timu 1 je liječnik taj koji ima odgovornost i donosi važne odluke u hitnim medicinskim postupcima. Rad u HMP je izrazito težak pa je liječnik najvažnija karika usklađenog tima. Dok medicinski tehničar/sestra i vozač zbrinjavaju hitnog pacijenta, liječnik donosi pravovremene i pravovaljane odluke. Zbog smanjenih ovlasti medicinske sestre/tehničara, liječnik je neizostavan kotačić u timu – dodaje Hrgić.

Iako je liječnik neizostavan kotačić, postoje situacije kada u timu nije potreban.

– Liječnik timu nije potreban kada su u pitanju „hladni“ prijevozi i ne hitne situacije. Grad Bjelovar s okolnim mjestima je jako široko područje, a pokrivaju ga samo dva tima. Zato nema potrebe slati tim s liječnikom za situacije koje nisu hitne – navodi.

Istina je da bi se usavršavanjem medicinskih sestara i tehničara smanjio posao liječnika, ali Hrgić vjeruje da bi cijela priča mogla donijeti i potencijalne probleme.

– Educiranost i nova znanja jako su bitna u medicini, a pogotovo u hitnim službama. Smatram da se usavršavanjem nastoji riješiti jedan problem, a to je nedostatak liječnika. Ipak, mišljenja sam da će se pojaviti puno drugih problema, kao što je povećanje plaće, još nije definirano koliko će sama specijalizacija trajati i kako će se ona obračunavati, a još su nepoznate i kompetencije nakon specijalizacije, hoće li paramedikusi s već stresnim poslom još dodatno biti preopterećeni. Nitko nije postavio pitanje ni hoće li takvi moći raditi do mirovine? Puno je tu nepoznanica i problema – zaključuje.

Nema druge nego ponovno pričekati da sve nepoznanice otkloni vrijeme.