Nismo više županija bez ijednog kilometra brze ceste, a zbog nove bolnice nećemo bankrotirati

Početak rada nove bolnice i izgradnja prvih kilometara brze ceste u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ključni su događaji koji su obilježili 2022. godinu. O novoj bolnici, baš kao i o brzoj cesti do Bjelovara sanja se desetljećima, a na žalost, kada su takvi projekti u pitanju, desetljeća prolaze i jednom kada izgradnja započne.

Nova zgrada bjelovarske bolnice otvorena je potkraj godine. Važna ne samo za stanovnike Bjelovarsko-bilogorske županije, nego i puno šire, nova bolnica prošla je dug i trnovit put od snova do jave. Velebno zdanje građeno je bez osigurane financijske konstrukcije, pa je projektirano i izgrađeno iznad skromnih hrvatskih standarda, a prijetilo je bankrotom kompletnog županijskog zdravstvenog sustava.

No, taj je crni scenarij izbjegnut nakon višemjesečnih pregovora županijske i državne vlasti koji su završili na način da će država preuzeti kompletnu otplatu kredita za bolnicu, ali i osigurati novac za nastavak njezina opremanja. Iako je jasno da između župana Marka Marušića s jedne i premijera Andreja Plenkovića s druge strane nije bilo povišenih tonova, takvi pregovori zasigurno se ne bi dogodili da je za tim stolom sjedio netko drugi.

Izgradnjom i opremanjem nove bolnice Bjelovarsko-bilogorska županija značajno je povisila životni standard svojih žitelja, a dodatni veliki plus je i to što se može pohvaliti dolaskom mladih liječnika jer željezo, beton i najmodernija oprema ništa ne vrijede bez stručnjaka koji će je znati koristiti.

Bjelovar ‘prešišao’ Koprivnicu

U izgradnji brze ceste od Zagreba do Bjelovara bez imalo dvojbe može se reći da je najgore definitivno iza nas. To najgore dionica je od Vrbovca do Farkaševca na kojoj su prvo izgubljene godine da se uopće počne graditi, potom da se izgradi, a onda i da se konačno otvori. Izgradnja tih nešto manje od 11 kilometara brze ceste u punom profilu trajala je čitavo jedno desetljeće, da bi se napokon otvorila u travnju 2019. godine, ali za sve kategorije vozila, osim one najvažnije, teretnih vozila.

Danas, tri i pol godine kasnije, imamo prilično realna obećanja da će se preostalih nešto manje od 20 kilometara do Bjelovara dovršiti potkraj 2024. ili početkom 2025. godine. Izgradnja prve poddionice od Farkaševca do bjelovarskog prigradskog naselja Breza traje već neko vrijeme, a izgradnja preostalih 12 kilometara do Bjelovara, uključujući dva izlaza (Gudovac i Veliko Korenovo) svečano je započeta na Dan Grada Bjelovara, 29. rujna ove godine.

Iako se građanima Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i svim drugim korisnicima cestovne infrastrukture, spomenuti rokovi čine predugima, što je i razumljivo, treba znati da dionica do Koprivnice, koja je svojedobno bila na jednakoj razini pripremljenosti poput bjelovarske, danas zaostaje nekoliko godina. Naime, za izgradnju preostalog dijela brze ceste do Bjelovar potpisan je ugovor s izvođačem radovima, sredstva su osigurana u državnom proračunu, a radovi su u tijeku. S druge strane, za posljednju dionicu od Zagreba do Koprivnice, onu od Kloštra Vojakovačkog, tek je ishođena studija utjecaja na okoliš, što je početna razina pripremljenosti dokumentacije i vrlo vjerojatno znači da će još mnogo Drave proteći ispod dravskog mosta prije nego što tamo krenu radovi. Politički cinici reći će da se upravo u tomu očituje razlika između Darija Hrebaka, bjelovarskog gradonačelnika koji je u koaliciji s HDZ-om, i njegovog kolege iz Koprivnice, Mišela Jakšića, koji je iz SDP-a.

Posebno je bitno naglasiti da je prioritet Hrvatskih cesta, odnosno Vlade RH, nastavak izgradnje brze ceste od Bjelovara prema Virovitici, što je ministar prometa Oleg Butković i naglasio na svečanom otvorenju radova prema Bjelovaru. Župan Marko Marušić, kao član nacionalnog predsjedništva HDZ-a, u prilici je lobirati za taj projekt u samom vrhu Vlade zajedno sa svojim virovitičkim kolegama i ta se strategija isplaćuje.