Varaždinci svoj otpad žele voziti na Doline. Hoće li Bjelovar pristati na to?

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Varaždinci svoj otpad žele odlagati na Dolinama. Crno na bijelom, tu je želju tamošnji gradonačelnik Neven Bosilj izrazio u pismu namjere koje je poslao bjelovarskom kolegi Dariu Hrebaku. U pismu se iskazuje „interes za sklapanje Sporazuma o zajedničkoj provedbi mjera gospodarenja otpadom“ koja podrazumijeva zbrinjavanje određenih, naknadno dogovorenih količina miješanog komunalnog otpada na Dolinama. Kako doznajemo, službeni odgovor Varaždincima iz Grada Bjelovara još nisu poslali, no ono što je sigurno jest da za varaždinsko smeće na Dolinama za sada mjesta nema.

-Mi smo svoj posao obavili, u Doline smo uložili 100 milijuna kuna dok su drugi, da oprostite, čačkali nos. Sada, kad novca za takve projekte u fondovima više nema, našli su se u problemu. Ono što želim naglasiti jest da preuzimanje otpada koji nije iskoristiv i koji bi se samo zakopao na Dolinama za nas jednostavno nije opcija jer su upravo za njega jedinice lokalne samouprave dužne plaćati poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, poznatiju kao “penali”, koji rastu iz godine u godinu, ovisno o odloženim količinama otpada na odlagalište – tumači Hrebak.

S bjelovarskim gradonačelnikom suglasna je i Ivana Jurković Piščević, šefica bjelovarskog Komunalca koji je, zajedno s Gradom, u posljednjih nekoliko godina u Doline uložio 100-tinjak milijuna kuna, pretvorivši ga u jedno od najmodernijih odlagališta u Hrvatskoj. Predstavnici Grada i Komunalca jedinstveni su u stavu kako prilikom razmatranja ponuda kakva je stigla iz Varaždina treba biti odgovoran i oprezan, imajući na umu činjenicu da su Doline namijenjene za zbrinjavanje otpada prvenstveno s područja Bjelovara te osam okolnih općina te kako i to odlagalište, bez obzira na velika ulaganja, ima svoj vijek trajanja.

Ipak, Varaždincima i drugima koji na vrijeme nisu priredili vlastita odlagališta vrata Dolina nisu u potpunosti zatvorena.

-Mišljenja smo kako je potrebno voditi dijalog, i uvijek smo otvoreni za navedeno, ali suradnju možemo ponuditi tek u dijelu reciklaže i ponovne oporabe, vodeći se Odlukama Grada Bjelovara – naglašava Jurković Piščević.

Drugim riječima, otpad iz Varaždina ili neke druge jedinice lokalne samouprave koja nema odgovarajuće rješenje u vlastitom dvorištu, na Dolinama bi se mogao naći tek u budućnosti.

-O tome možemo razgovarati kad s radom krene Centar za recikliranje otpada na Dolinama koji podrazumijeva reciklažno dvorište, sortirnicu i kompostanu. Naime, građani moraju biti svjesni da otpad nije samo smeće i da se većina otpada u Dolinama neće zakapati pod zemlju već će se sortirati, kompostirati, a reciklabilne komponente prodavati na tržištu. Prevedeno, “smeće” za pametne gradove kao što je Bjelovar u skoroj budućnosti neće biti problem već rješenje.

Dakle, otvoreni smo za mogućnost reciklaže odnosno preuzimanja otpada koji se može preraditi i ponovno upotrijebiti. Preuzimanje otpada koji nije iskoristiv i koji bi se samo zakopao na Dolinama za nas jednostavno nije opcija – ponavlja Hrebak.

Konačnu odluku o varaždinskom otpadu Hrebak, kaže, neće donositi sam.

-Upit iz Varaždina ćemo staviti kao točku na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća, ali moj je stav da prvo trebamo ovakvu mogućnost dati gradovima i općinama iz naše županije – poručuje Hrebak.

Inače, kapaciteta za preradu otpada s područja cijele Bjelovarsko-bilogorske županije na Dolinama ima, a trebalo bi se naći prostora i za određene količine s područja drugih gradova odnosno općina. To bi se moglo pokazati kao dobitna kombinacija za Komunalac i Grad Bjelovar jer će jedinice lokalne samouprave koje se na vrijeme nisu pobrinule za vlastite oporabne centre spomenutu uslugu drugima morati izdašno platiti. To već sada predstavlja problem u mnogim sredinama, a Varaždin je jedan od slikovitijih primjera. Naime, u tamošnjoj poslovnoj zoni Brezje već 17 godina na zatvorenom odlagalištu stoji preko 100 tisuća tona otpada u balama za čiju sanaciju će Grad Varaždin morati izdvojiti nevjerojatnih 216 milijuna kuna. Usporedbe radi, na tek pedesetak milijuna više procijenjena je vrijednost izgradnje budućih Termi Bjelovar, a spomenuti iznos istovjetan je vrijednosti osam i pol novih bjelovarskih gradskih stadiona.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!