Poljoprivreda bez pluga donosi veće izazove, ali i izdašnije poticaje

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

BJELOVAR – Jedna od novina koju je uveo novi sustav potpora koji se provodi od ove godine je konzervacijska poljoprivreda. Oni koji ju primjenjuju mogu računati na potporu od 250 eura po hektaru, ali za to se moraju pridržavati niza pravila.

Konzervacijska poljoprivreda konkretno znači permanentnu pokrivenost obradive površine biljkama ili biljnim ostacima, pridržavanje plodoreda, ali i reduciranu obradu tla odnosno neoranje dok se korov smije odstranjivati isključivo mehaničkim mjerama, a ne i kemijskim sredstvima. To je potpuno drugačiji pristup poljoprivredi koji zahtjeva i drugačiju mehanizaciju. Za nju je spreman prgomeljski ratar Zoran Piskač koji je još prošle godine odlučio prijeći na konzervacijsku poljoprivredu zbog čega i ima 50 tisuća eura vrijednu sijačicu bez koje ne može. I ove sjetve će primjenjivati minimalnu obradu tla s najviše jednim prohodom po lanjskim usjevima. Zanimljivo je pri tome da iako je Piskač četverostruki državni prvak u oranju, u svom svakodnevnom poljoprivrednom poslu više ne ore.

-Na nekim parcelama već tri do četiri godine radim bez pluga, samo podrivamo, koristimo gruber, za nešto kratku tanjuraču i samo miješamo biljne ostatke – navodi Zoran Piskač.

Unatoč tom, za ovo područje, neobičnom načinu obrade tla prgomeljski ratar nema loša proizvodna iskustva.

-U proizvodnji nisam imao nikakav pad. Imam jednake prinose kultura kao što sam imao i u konvencionalnoj proizvodnji s plugom, ali sada imam puno više rahlosti u tlu, zemlju puno lakše obrađujem, probijen je plužni taban, tlo nije više toliko zbijeno, a u prinosima nismo padali. Sada bi nakon tri, četiri godine prinosi trebali početi i rasti – kaže Piskač.

Ipak, zbog činjenice da takav način poljoprivrede zahtjeva drugačiji pristup i strpljenje, ali i ulaganja u novu mehanizaciju koju mnogi nemaju, Piskač drži da će se dio poljoprivrednika njega kloniti i time i ostati bez dijela poticaja na koje bi inače mogli računati.

-Eko sheme su provedive, ali bojim se da će 99 posto poljoprivrednika ići samo na osnovna plaćanja jer nisu spremni za to – pribojava se Piskač.

Struka kaže da se benefiti konzervacijske poljoprivrede osjete za tri do pet godina, ali ako se sve odradi kako treba prinosi mogu biti i veći, a poboljšava se plodnost tla što je u krajevima čija su tla osiromašena humusom i niske pH vrijednosti kao što je ono bjelovarsko-bilogorsko itekako važno.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!