Svaki deseti Bilogorac guta tablete za smirenje, evo zašto s njima treba oprezno

Raste potrošnja lijekova za smirenje. Ovaj trend prati čitavu Hrvatsku, a povećanu potrošnju lijekova iz skupine anksiolitika primijetili su i u Ljekarni Bjelovar. Kako otkriva ravnateljica ove zdravstvene ustanove magistra farmacije Katarina Fehir Šola, ako uspoređujemo prošlu i ovu godinu za prvih šest mjeseci, vidimo blagi porast primjene ove skupine lijekova.

Lijekovi na recept

– Anksiolitici su skupina lijekova koji se koriste za liječenje anksioznosti i povezanih poremećaja kao što su opća anksioznost, panični poremećaj, socijalna anksioznost i fobije. Oni djeluju na središnji živčani sustav kako bi smanjili osjećaj tjeskobe i napetosti. Najčešće korišteni lijekovi iz te skupine su benzodiazepini – pojašnjava magistra Fehir Šola.

Inače, najpoznatiji lijekovi iz skupine benzodiazepina su Normabel, Praxiten, Lexaurin, Helex, Xanax. Riječ je o lijekovima koji se izdaju isključivo na recept, a propisuju ih liječnici obiteljske medicine, psihijatri, ali i drugi specijalisti. Podaci HALMED-ove publikacije za razdoblje od 2017. do 2021. godine otkrivaju kako se Bjelovarsko-bilogorska županija smjestila na visoko peto mjesto u Hrvatskoj prema potrošnji lijekova iz ove skupine. Kako je vidljivo iz spomenute publikacije, svaki deseti stanovnik naše županije na dnevnoj bazi koristi neki anksiolitik. Na vrhu ove ljestvice nalaze se naši susjedi u Koprivničko-križevačkoj županiji, dok lijekove za smirenje najmanje koriste Istrijani koji ih potroše upola manje nego Podravci. Iako je riječ o lijekovima koji će na prvu vjerojatno riješiti problem nervoze, osjećaj uznemirenosti, nesanicu, loše raspoloženje, stručnjaci upozoravaju kako je problem njihovo dugotrajno uzimanje budući da uzrokuju ovisnost čime se stvara trajan problem.

– Lijekovi za liječenje živčanog sustava izdaju se isključivo putem liječničkog recepta. Ako se traži neka pomoć za ublažavanje nemira, nesanice ili nervoze, postoji pomoć iz prirode. Biljni proizvodi mogu uvelike pomoći blažim stanjima. Jedino biljne proizvode možete dobiti bez recepta, ostali se izdaju isključivo na liječnički recept – ističe magistra Fehir-Šola.

Volimo i antidepresive i sedative

Osim lijekova za smirenje, Bilogorci rado posežu i za hipnoticima i sedativima, a prema već spomenutoj HALMED-ovoj publikaciji, u Hrvatskoj ove lijekove više od nas vole samo stanovnici susjedne Sisačko-moslavačke županije, a za vratom nam pušu također naši susjedi – stanovnici Koprivničko-križevačke županije. Izgleda je po pitanju lijekova iz ove skupine situacija najbolja na jugu Hrvatske budući da su se na začelju ove liste našle naše dvije najjužnije županije Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Kada je pak riječ o antidepresivima, i tu smo u gornjoj polovici hrvatskih županija. Ovi lijekovi otklanjaju depresije različitih uzroka, paniku, tjeskobu, uznemirenost, poremećaj spavanja i budnosti, kao i poremećaje prehrane poput anoreksije i bulimije. Za lijekovima iz ove skupine najviše posežu u Slavoniji, točnije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a stanje je opet najbolje opet kod Istrijana gdje se koristi najmanje antidepresiva u čitavoj Hrvatskoj. Ipak, kada je riječ o antidepresivima, stručnjaci su suglasni kako su oni dobra opcija i za liječenje depresije i za liječenje kronične anksioznosti. Naime, lijekovi za liječenje anksioznosti, ranije spomenuti benzodiazepini imaju vrlo važnu ulogu u kratkoročnom ublažavanju tegoba poput tjeskobe ili nesanice, no njihova dugotrajna upotreba može izazvati i ovisnost i toleranciju na njih. S druge strane, kako antidepresivi primjenjuju i u liječenju depresije i u liječenju anksioznosti, u slučaju potrebe dugotrajnog uzimanja, upravo su lijekovi iz ove skupine bolja opcija budući da ne uzrokuju ni toleranciju ni ovisnost. Naime, njihov način djelovanja je posve drugačiji od načina djelovanja benzodiazepina.

Prema podatcima iz HALMED-ove baze podataka vidljivo je da je 37 stanovnika Hrvatske od njih 1000 svaki dan uzimalo jednu definiranu dnevnu dozu antidepresiva u 2021. godini dok je taj broj u 2017. godini iznosio 31.
– Uspoređujući potrošnju antidepresiva u Hrvatskoj s potrošnjom u razvijenim europskim zemljama možemo reći da je njihova potrošnja u Hrvatskoj izrazito manja, i to otprilike upola manja – otkrivaju iz HALMED-a.

Ono čine se možemo podičiti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je zauzimanje posljednjeg mjesta kada je riječ o potrošnji lijekova za ovisnosti. Naime, dok je definirana dnevna doza na 1000 stanovnika kod nas iznosi tek 0,18, u Šibensko-kninskoj županiji ona iznosi visokih 17.