Šećer ubija i prije pojave vidljivih simptoma: Ovo su razlozi zbog zašto su granične vrijednosti izuzetno opasne

Povišena razina šećera u krvi, povišeni krvni tlak, kao i povišene masnoće u krvi nepoželjni su čimbenici kardiovaskularnog rizika. Kada se ovim čimbenicima dodaju nezdrave životne navike kao što su nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina ili pak pušenje, rizik je još veći. Upravo je zato potrebno redovito kontrolirati vrijednosti šećera i tlaka, kao i masnoća u krvi. Jedna takva akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka, ovih je dana provedena u Rovišću.

Odgoda neželjenih događaja

– Ciljna skupina su naoko zdravi, a ne nužno bolesni ljudi. Želja nam je odgoditi nepoželjne događaje kao što su srčani ili moždani udar i druge komplikacije. S obzirom na to da je prevalencija dijabetesa 10 posto, smatra se da imamo 10 tisuća pacijenata u županiji, a detektirana je polovica tog broja – kazao je Marin Deškin, endokrinolog i dijabetolog Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar. Naglasio je kako je sada bolja dostupnost sekundarne zdravstvene zaštite, ali kako je temelj liječenja dijabetesa primarna zdravstvena zaštita koja odmah pri dijagnozi uvodi terapiju uz dijetetski režim.
– Liječenje dijabetesa nije samo spuštanje glikemije, već je to istovremeno liječenje krvnih žila, bubrega i srca. Dakle, naši ishodi nisu numerički, naši ishodi su smanjenje stope neželjenih događaja – istaknuo je doktor Deškin.

Da u Hrvatskoj trenutno 330 tisuća osoba boluje od šećerne bolesti istaknuo je profesor Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma. Međutim, dodao je, procjenjuje se da još 250 tisuća osoba sa šećernom bolešću ne zna da ima tu bolest.
– Bjelovarsko-bilogorska županija nije ni po čemu različita. Ljudi koji imaju svijest da bi mogli imati šećernu bolest dođu na akcije provjere razine šećera u krvi. Problem je s ljudima koji nemaju tu svijest, a jedino što možemo je pozvati ljude na akcije preventivnih pregleda, sistematskih pregleda jer jedino preventivnim sistematskim pregledima možemo otkriti šećernu bolest – upozorio je profesor Rahelić. Naglasio je kako ljudi obično misle da moraju imati učestalo žeđanje, mokrenje ili gubitak tjelesne mase kao glavne simptome, no kako se vrlo često to ne događa jer se ti simptomi događaju kada osoba sa šećernom bolešću ima visoke vrijednosti šećera.

Krenite s terapijom na vrijeme

– Tome prethodi nekoliko godina relativno malo povišenog šećera od 7, 8 ili 9 milimola po litri. Tada nema nikakvih simptoma, a komplikacije se već razvijaju. Danas nerijetko vidimo da pacijenti koji su primljeni u bolnicu zbog srčanog infarkta, moždanog udara, oštećenja vida, ranica na stopalu imaju šećernu bolest za koju nisu znali ili koju su negirali. Ipak, većina ljudi zna da ima malo povišene vrijednosti glukoze u krvi pa kažu „Ma to su granične vrijednosti”. Te granične vrijednosti su dovele do toga da osoba ostane bez noge, dobije infarkt ili moždani udar. Ujedno, tada je puno teže kontrolirati njihovu glikemiju pogotovo ako se još razvije oštećenje bubrežne funkcije kada smo limitirani i najčešće ipak liječimo prekasno – istaknuo je profesor Rahelić dodavši kako je u procesu liječenja izrazito važna komunikacija između liječnika i pacijenta.

– Ako ih mi uvjerimo koliko je ta bolest ozbiljna i opasna, oni će se ipak pridržavati uputa. Ako je netko pod kontrolom liječnika, on će se držati pravilne prehrane, tjelovježbe, uzimat će terapiju. Osobe sa šećernom bolesti u Republici Hrvatskoj imaju svu modernu tehnologiju i sve moguće lijekove kakve postoje bilo gdje u Europi i svijetu. Prema tome, ako sve to imamo, onda sve to trebamo koristiti. Nažalost, usprkos modernoj tehnologiji i terapiji, većina pacijenata ne postiže ciljeve liječenja zato što svoju bolest otkriju prekasno ili se ne pridržavaju nefarmakoloških mjera koje su jednako važne kao i redovita terapija. Dakle, prevencija šećerne bolesti prije svega znači prevenciju prekomjerne tjelesne mase odnosno pretilosti, pravilnu prehranu, redovitu tjelovježbu te probir u populaciji koja najveći rizik za razvoj dijabetesa. To su pretile osobe, osobe koje se ne bave tjelesnom aktivnošću i koje se nepravilno hrane. No ako ih na vrijeme otkrijemo, liječenje ćemo započeti na vrijeme, a to je ključ uspjeha ne samo za njih već za čitavu državu. Naime, danas u Hrvatskoj trošimo 20 posto proračuna HZZO-a samo za liječenje šećerne bolesti, a od toga 88 posto čine troškovi liječenja kroničnih komplikacija. Prema tome, ako ranije otkrijemo, manje ćemo trošiti, no još je važnije da ćemo tim pacijentima omogućiti da duže žive i da im je kvaliteta života puno bolja nego što bi imali u slučaju kasnijeg početka liječenja – upozorio je profesor Rahelić.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.