NIKAD BLIŽE BRČKANJE: Najveći projekt u bjelovarskoj povijesti morat će u realizaciju

Nakon višegodišnjeg iščekivanja, napokon je poznato – Terme Bjelovar putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ostvarile su pravo na oko 17 milijuna bespovratnih eura. Rezultati natječaja koji su danas objelodanjeni, koliko god bili očekivani, svakako predstavljaju prekretnicu u najambicioznijem planu u povijesti Bjelovara i iako su pred gradskom upravom i dalje brojni izazovi, sada je jasno da više nema nazad.

Rana ideja

Podsjetimo, ideju o izgradnji bjelovarskih toplica Dario Hrebak predstavio je već tri mjeseca nakon što je postao gradonačelnik, sredinom rujna 2017. godine. U prvim verzijama te su toplice trebale biti malene i skromne i sve zajedno koštati 24 milijuna kuna. Ustvari, ne bi to ni bile „prave” toplice, nego više biološki bazen poput onoga u Čazmi, ali s geotermalnom ljekovitom vodom.

Veliko priznanje treba odati i na žalost pokojnom pročelniku Ivici Markovinoviću, bivšem gradskom pročelniku za komunalne djelatnosti, inženjeru geologije koji je bio najveći zagovaratelj geotermalne energije i smatra se idejnim začetnikom toplica.

Od prvog predstavljanja prošlo je više od šest godina, a toplice su izrasle u pravi turistički, ali i zdravstveni kompleks koji bi Bjelovar doista trebao velikim slovima ucrtati na kartu hrvatskog kontinentalnog turizma.

Olimpijski bazen

Prva velika prekretnica u planiranju budućih toplica dogodila se kada je dodan olimpijski bazen. Taj sportski i zdravstveni, a ne turističko-komercijalni sadržaj najbitniji je za lokalno stanovništvo i nedvojbeno predstavlja povećanje životnog standarda Bjelovarčana. Malo je hrvatskih gradova koji se mogu ponositi natkrivenim olimpijskim bazenom i baš zato vrijedi podsjetiti da je prvi bazen te veličine (istinabog nenatkriveni) izgrađen upravo u Bjelovaru. U čitavoj bivšoj državi jedino su ga Ljubljančani imali prije Bjelovarčana.

No, da je izgradnja natkrivenog olimpijskog bazena jednostavna, zasigurno bi ih u Hrvatskoj bilo više nego što ih je danas. Ogroman je izazov osigurati dovoljno novca za izgradnju, a još veći plaćati njegovo održavanje, odnosno pronaći način da bude samoodrživ.

Nakon što je u bjelovarske toplice „ubačen” olimpijski bazen, financijska konstrukcija opasno se zaljuljala i u tom trenutku postala preteška za slabašni bjelovarski proračun. Nada se ponovno probudila upravo zahvaljujući NPOO-u, a Grad Bjelovar u međuvremenu je angažirao niz najuglednijih konzultantskih kuća koje su izvršile temeljitu analizu svakog segmenta tog kompleksnog kompleksa.

Rezultat su toplice koje prate najnovije trendove, ali i tehnologije.

Sve to rezultiralo je velikim povećanjem budžeta koji je skočio na čak 38 milijuna eura, ne računajući PDV.

Međutim, u toj cijeni nalazi se i ogromna solarna elektrana, dizalice topline i ostale zelene tehnologije koje bi trebale donijeti uštedu od najmanje 70 posto u odnosu na klasične izvore energije, što bi moglo biti presudno za budućnost poslovanja.

Geotermalna bušotina

Tu je, naravno, i geotermalna energija od koje je sve i krenulo. Geotermalna bušotina koja se upravo priprema u Velikom Korenovu, nedaleko toplica, također bi trebala doprinijeti smanjenju troškova, ali i produljenju kupališne sezone.

Sve u svemu, pred gradskom upravom i dalje je velik izazov zatvaranja financijske konstrukcije koja će omogućiti održivost toga projekta, ali ne treba zaboraviti da Grad Bjelovar ima nekoliko asova u rukavu.

Možda i najveći krije se u niskoj razini zaduženosti Grada Bjelovara koji po slovu zakona može otplaćivati i četiri puta veći iznos za kamate nego sada. Zatvaranje financijske konstrukcije kreditnim zaduženjem ne bi smio biti problem, a veliki plus svakako je i direktor tvrtke Terme Bjelovar, Bjelovarčanin Zvonimir Žarec koji financije ima u malom prstu zahvaljujući bogatom iskustvu u bankarskom sektoru, ali i u poduzetništvu.

Zaključno, volje i znanja svakako ne nedostaje, a bjelovarske toplice trebale bi se dovršiti otprilike u vrijeme kada će do bilogorske prijestolnice stići brza cesta.