Žene, spriječite moždani udar! Neurologinja Tihana Gržinčić otkriva koji su rizični faktori

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Čak do sedam pacijenata dnevno u bjelovarskoj bolnici potraži medicinsku pomoć zbog moždanog udara. Ipak, tek njih jedan ili dvoje tjedno dođe na vrijeme, odnosno u terapijskom prozoru od 4,5 sata.

– Zbog moždanog udara kod nas pomoć potraži od jednog pa do sedam pacijenata dnevno. Najčešće je riječ o starijom ljudima, no u praksi smo imali dosta mlađih pacijenata – i muškaraca i žena i od 23, 30, 35 i od 40 godina. Srećom, oni češće dođu na vrijeme pa im uspijemo pomoći u većini slučajeva – otkriva voditeljica bjelovarske neurologije Tihana Gržinčić.

Upravo kako bi se podigla svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena, diljem Hrvatske će se i ove godine obilježiti javnozdravstvena akcija Dan crvenih haljina. U Bjelovaru će se obilježiti 2. veljače u 15 sati u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar. U sklopu obilježavanja, neurologinja Marina Šimunović, inače subspecijalistica cerebrovaskularnih bolesti i diplomirana medicinska sestra Jasmina Marijan Štefoković održat će predavanja. Osim toga, svi gosti u bjelovarskom KMC-u imat će priliku uživati u zvucima mini koncerta violončelista Nevena Šverka. Priprema se i kutak sa zdravim i domaćim „grickalicama”, sokovima i kolačićima. Učenici i studenti će procjenjivati faktore rizika za nastanak moždanog udara, a onima s najvećim rizikom bit će ponuđen prioritetni termin za obradu putem dnevne bolnice te dopler karotida.

Zašto je to važno?

Statistika kaže da od moždanog udara više obolijevaju žene nego muškarci. U Hrvatskoj godišnje umre oko 5000 ljudi od čega je 3000 žena. Ujedno, to je oko 9 posto ukupnog mortaliteta u Hrvatskoj. Istovremeno, moždani udar se smatra prvim uzrokom invaliditeta i u svijetu i kod nas. Učestalost je nešto veća kod žena u mlađoj životnoj dobi do 45 godine života i u kasnijoj životnoj dobi, odnosno nakon 65 godine života. Kod mlađih osoba je dobro to što se oni nakon moždanog udara bolje oporavljaju, no kako je riječ o osobama pred kojima je cijeli životni i radni vijek, potrebna je posebna pažnja zajednice.

– Rizični čimbenici na koje svi mi možemo utjecati kako bismo pokušali spriječiti da do moždanog udara uopće dođe su prekomjerna tjelesna težina koja je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji veliki problem, pušenje, tjelesna neaktivnost, neadekvatna prehrana. Sve te rizične čimbenike bi što više trebalo staviti pod kontrolu i liječiti ih. Žene imaju i dodatne specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula, hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i srčana aritmija – upozorava neurologinja Gržinčić naglašavajući kako je primarna prevencija iznimno važna. Unatoč tome, nastavlja, dvije trećine pacijenata, kada ih liječnici u bjelovarskoj bolnici pitaju za vrijednosti krvnog tlaka, kažu ili da nisu mjerili ili ne smatraju da im je tlak previsok.

– Ipak, moramo znati da je visok tlak već iznad 140/90. To je razina na kojoj bi trebalo, recimo, regulirati unos soli, povećati tjelesnu aktivnost, smršavjeti, a time ćemo značajno utjecati na razinu šećera u krvi i na krvi tlak – naglašava naša sugovornica posebno ističući zlatno pravilo djelovanja nakon što se dogodi moždani udar.

Što kada se moždani udar dogodi?

– Kada se moždani udar dogodi, bitno je pravovremeno prepoznati njegove simptome jer rezultati liječenja ovise o što ranijoj dijagnostici, odnosno primjeni specifične terapije. Kod ishemijskog moždanog udara, ako pacijent dođe u vremenskom prozoru od četiri i pol sata, dajemo mu lijek u venu u našoj bolnici, a potom nakon pretrage krvnih žila vrta i glave s CT dijagnostikom, konzultiramo KBC Zagreb gdje pacijente upućujemo na endovaskularno liječenje koje je danas vrlo uspješno. Ljudi se danas oporavljaju tek s minimalnim deficitom – pojašnjava doktorica Gržinčić otkrivajući koji su to znakovi koji upućuju na moždani udar. Riječ je o smetnjama govora, asimetriji lica osobito kuta usana, slabosti ili trnjenju ruke ili noge, odnosno jedne polovice tijela. Važno spomenuti da moždani udar ne boli, osim ako dođe do puknuća krvne žile u mogu. Tada ljudi opisuju da su osjetili glavobolju kao nikada ranije. U svakom slučaju, ako posumnjate da se vama ili vama bliskoj osobi dogodio moždani udar, svakako trebate pozvati 112 ili 194.

S obzirom na to da je moždani udar događa relativno često, o njemu treba govoriti. Na tragu toga se i obilježava skorašnji Dan crvenih haljina koje su u Hrvatskoj potaknule volonterke, redom vrsne neurologinje iz KBC Sestre milosrdnice i KBC Zagreb: predsjednica Hrvatskog neurološkog društva Zdravka Poljaković, Arijana Lovrenčić-Huzjan, Marina Roje Bedeković, Vesna Matijević, Svjetlana Šupe i logopetkinja Dinah Vodanović.

Na društvenim mrežama akciju će obilježavati #nosicrveno, a pozivaju se svi da prvi petak u veljači odjenu nešto crveno i time daju podršku obilježavanju Dana crvenih haljina, kao i da dođu na predavanje u bjelovarski KMC.

 

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!