Prije 32 godine 20 tisuća ljudi došlo se pokloniti hrvatskim vitezovima koje su ubile kukavice iz Kusonja

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Bjelovar će se sutra prisjetiti jednog od najtužnijih i najtragičnijih dana u svojoj novijoj povijesti. 5. veljače 1992. godine na gradskom groblju Borik pokopana su tijela 18 hrvatskih branitelja koji su mučki ubijeni u zasjedi u Kusonjama pet mjeseci ranije. Na ispraćaju hrvatskih vitezova tog tužnog zimskog jutra prije 32 godine okupilo se oko 20 tisuća ljudi. Uz članove obitelji i prijatelje stradalih, na sahranu su stigli i brojni građani koji nisu osobno poznavali stradale branitelje, no na taj su im način željeli odati poštovanja i zahvalnost za iskazanu žrtvu. Posljednjih ispraćaj predvodio je tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić.

Pogibija 18 mladića, dragovoljaca Zbora narodne garde, pripadnika A satnije 105. brigade, ali i dvojice hrvatskih policajaca u Kusonjama jedna je od najvećih tragedija u Domovinskom ratu. Dogodila se 8. rujna 1991. godine, kada su hrvatski vojnici upali u četničku zasjedu.

Pogrešna dojava

U Kusonje su se uputili u rano jutro tog 8. rujna iz Vladikina dvora u kojem su bili smješteni. Dva dana prije toga dobili su informaciju kako će u Kusonjama, četničkom uporištu iz kojeg je svakodnevno iz minobacača gađan obližnji Pakrac, doći do smjene snaga. Iskusne borce, prema dojavi, trebali su smijeniti četnici bez iskustva, što su domaće snage odlučile iskoristiti za pokušaj osvajanja sela. Izviđači hrvatskih snaga 7. rujna su kroz selo prošli bez problema i ikakvog otporora, što je bio dodatan poticaj da se dan kasnije krene u osvajanje.

U ranu zoru hrvatski vojnici u Kusonje su ušli u legendarnom TOP-u 1, prvom improviziranom oklopnjaku na pakračkoj bojišnici. Na žalost, vrlo brzo se pokazalo kako su četnici samo čekali taj trenutak te su ubrzo otvorili vatru na hrvatske branitelje. TOP 1 je pogođen raketom uz ručnog bacača, a branitelji su zaklon potražili u obiteljskoj kući na broju 55. Ondje su ostali zarobljeni, a četnici su, iako su znali da branitelji ne mogu nikamo, kukavički nastavili pucati po kući.

Iako su zarobljenim braniteljima u pomoć odmah priskočili kolege iz baze, a ubrzo je stigla i pomoć iz drugih mjesta, nisu mogli pobjeći iz kuće u kojoj su ostali zarobljeni. Četnici su ih naposljetku prisilili na predaju, nakon čega je započeo krvavi pir u sklopu kojega su branitelji mučeni, a na koncu i ubijeni. U Kusonjama je smrtno stradalo 20 branitelja.

Mjesecima se nije znalo za njihov grob. Tek naknadno se saznalo kako su četnici tijela hrvatskih heroja pokopali u zajedničkoj grobnici, pored smetlišta u mjestu Rakov Potok. Na tom je mjesto kasnije podignuta kapelica. Ekshumirani su tek u zimu 1995. godine, a nakon identifikacije istoga dana, 5. veljače 1991. godine, sahranjeni su na bjelovarskom groblju Borik.

Sjećanje na tragediju

No, to nije jedina tragedija koja se veže uz Kusonje. Točno dvije godine nakon pogibije, 8. rujna 1993. godine, uoči obilježavanja druge godišnjice pogibije hrvatskih vitezova u Rakovom Potoku, četnici su kod spomen obilježja braniteljima postavili mine koje su eksplodirale dok je delegacija iz Bjelovara ondje postavljala vijence. Pritom su poginule tri osobe, dok ih je 11 ozlijeđeno. Među stadalim su uglavnom bili članovi obitelji branitelja poginulih dvije godine ranije te pripadnici Hrvatske policije i vojske. I danas je nejasno kako je moguće da se takvo nešto moglo dogoditi, s obzirom da je u to vrijeme područje već osiguravao UNPROFOR.

Bjelovar će se sutra ponovno prisjetiti branitelja iz Kusonja. Na 32. godišnjicu potresnog ukopa u Bjelovaru, hrvatskim vitezovima poklnit će se gradska i županijska izaslanstva. U 9,30 na bjelovarskom groblju Borik bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće, dok je nakon toga za poginule u katedrali svete Terezije Avilske u Bjelovaru biti održana misa zadušnica.

 


PODIJELI S PRIJATELJIMA!