Treba li dobnu granicu za izbore spustiti na 16 godina?

Već smo dobrano zagazili u superizbornu godinu u kojoj ćemo glasati za nove parlamentarce (a time i Vladu), europarlamentarce, predsjednika. To je i potaklo pitanje treba li Hrvatska slijediti primjer Njemačke, Austrije, Malte i dobnu granicu za izlazak na izbore s 18 spustiti na 16 godina. Zagovornici smatraju da je nakon četrdesetak godina došlo vrijeme za novo snižavanje dobne granice, protivnici drže da mladi sa 16 godina još nisu dovoljno zreli. U skupini potonjih je i načelnik Sirača.

-Ne bih spuštao dobnu granicu. Razmišljam o sebi kada sam imao 16 iako nisam ni sada s 36 godina puno ozbiljniji, ali kasnije s više godina ipak donekle razumiješ neke stvari, a pitanje je koliko se mladi sa 16 godina uopće potrude shvatiti što je to politika – kaže Igor Supan.

 

Sa Supanom se slaže i iskusniju mu kolega, gradonačelnik Čazme Dinko Pirak koji i kod kuće, kaže, ima tinejdžere i drži da nisu dovoljno zreli za takva promišljanja, a i iz gradonačelničkog rada smatra da mladima često nedostaje inicijative.

-Dio mladih naravno vidi da kroz politiku mogu nešto promijeniti i u komunalnom i sadržajnom smislu u gradu, ali to su rijetke pojave. Raspisujemo i izbore za mlade, ali nema previše zainteresiranih – kaže Pirak.

Glas mladih

Što kažu oni kojih se to tiče? Mladi su podijeljeni. Dio ih drži da bi i oni sa 16 godina trebali moći svoje mišljenje izraziti izlaskom na birališta i tako neke nagraditi, a neke kazniti.

-Da, zato što mladi imaju pravo odlučivati o svojoj budućnosti. Da, mislim da smo sa 16 godina dovoljno zreli da glasamo. Mislim da bi trebalo spustiti dobnu granicu jer mi mladi nismo glupi i možemo imati vlastito mišljenje koje je validno – redom govore bjelovarski gimnazijalci Borna, Laura i Filip.

 

Dio ih ipak smatra da sa 16 godina nisu sposobni donijeti informiranu odluku o tako bitnoj temi.

-Mislim da spuštanje dobne granice nije potrebno jer smo s 18 godina ipak osvješteniji. Ne treba zato što osobe sa 16 godina nisu dovoljno politički obrazovane i svjesne svega – kažu Jan i Mia.

 

S Janom i Miom se slaže i EU ambasadorica Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar Michelle Riter. Iako jedva čeka da napuni 18 kako bi mogla i sama ispuniti svoju građansku dužnost, drži da spuštanje dobne granice ne bi bio mudar potez.

-Smatram da se dobna granica ne bi trebala pomaknuti jer ne bi trebao glasati netko tko se ne informira i koga to ne zanima samo zato da kaže da je glasao, a mnogi i s 18 godina kažu da nisu informirani tako da mislim da se dobna granica ne bi trebala pomaknuti – argumentira svoje mišljenje Riter.

Je li potrebno pojačati edukaciju?

Leži li razlog neinformiranosti u mladima ili sustavu? Mišljenja su i tu podvojena. Dio srednjoškolaca kaže da u školi uče dovoljno o političkom sustavu, a dio ih ukazuje na to da su znanja stekli drugim kanalima.

-Ja sam četvrti razred, ali nisam baš nešto naučio u školi već više putem medija i od starijih, ali mislim da treba spustiti dobnu granicu za izbore kako bi se mladi više educirali i znali više o politici i tome kakva je situacija u državi – kaže Borna.

 

S Bornom se slaže i GONG koji zagovara spuštanje dobne granice za izlazak na izbore na 16 godina. Iskustva zemalja koje su to napravile su pokazala da proces edukacije i davanja prava glasa mlađima od 18 treba ići paralelno, navode. Uz to, informiranost i educiranost ne može biti kriterij davanja prava glasa jer bi i mnogi stariji na tome pali ispit.

-Mi ne znamo kolike su političke kompetencije osoba starijih od 18. Postoje samo sporadična istraživanja, pa je tako ono Fakulteta političkih znanosti utvrdilo da ni stariji od 30 godina nisu političke pojmove poznavali bolje od skupine od 14 do 16 godina – navodi Josipa Brajković Dika iz GONG-a.

Mladima se često zamjera da su nezainteresirani, ali za to je dijelom kriv i sam sustav iz kojeg se osjećaju isključeni i zanemareni. Političari se rijetko obraćaju mladima, a u programima političkih stranaka su uglavnom nezastupljeni.

-Na njih se očigledno ne računa, znamo da su biračke baze starije osobe. Nažalost političke stranke nisu prepoznale mlade i potrebe mladih u svojim programima i upravo zato smatramo da bi dovođenjem u situaciju da su i oni birači njihove potrebe poput kvalitete obrazovanja, zapošljavanja i drugih specifičnih problema bile bolje predstavljene – navodi Brajković i Dika.

S tim da su u očima politike kao oni bez prava glasa mladi prečesto nevidljivi slažu se i bjelovarski srednjoškolci.

-U politici se često govori o tome da mladi trebaju biti angažiraniji, ali nemam osjećaj da političari to rade da bi nas uistinu potakli već samo da mogu reći da su to napravili. Mislim da političari zanemaruju mlade zato što nas ne shvaćaju ozbiljno. Smatram da smo zanemareni jer nas smatraju needuciranima, ali mislim da smo zreliji od nekih odraslih, pa i od nekih zastupnika – složni su Michelle, Filip i Laura. Mladima je očito dosta slušanja toga da su oni budućnost i radije bi da se shvati da su i sadašnjost.