Proljetna zima prerano ‘potjerala’ voćke. Koje bi mogle biti posljedice?

KAPELA/BEREK – Zabrinuto ovih dana kroz nasade prolaze voćari jer je nasade blaga, proljetna zima prerano probudila.

-Nažalost kod ranih sorti se već vidi i poneki cvjetić otvoren – kaže Željko Krvar koji u Kapeli ima nasad od četiri hektara marelica.

U voćnjacima Berečanina Momčila Brankovića slična slika.

-Marelica je na crvenom balonu, jabuka je napupala, rane breskve, kruška jako bubri, šljiva i trešnja su na zelenom balonu – opisuje stanje Branković.

Zime su sve blaže, sve toplije. Voćari nam kažu da se unatrag samo posljednje dvije godine ciklus pomaknuo za čak mjesec dana. Toliko ranije kreće vegetacija, a stanje dodatno otežava blaga jesen.

-Nema nikakvog zaustavljanja vegetacije, one samo malo stagniraju i kreću dalje kao što je krajem jeseni bilo vrlo toplo, pa su mnoge voćne vrste počele cvjetati drugi put. Upitno je što će biti ove godine, taj pup je vjerojatno potrošen, pojavit će se oni pričuvni, ali sigurno neće biti roda kakav bi trebao biti – pribojava se Krvar.

Krvarov strah nije neopravdan. Kada voćke ne skupe dovoljan broj hladnih dana tada ne završe svoje fiziološke procese, oni ne staju, a to znači cijeli set potencijalnih problema.

-Voćka se iscrpljuje. Često smo svjedoci u zadnjih nekoliko godina da dolazi do takozvane retrovegetacije. Ti cvjetići neće dati nikakav plod, ali će takvo stablo biti oslabljeno, neće biti pripremljeno za zimske uvjete i bit će podložnije pojavi bolesti i štetnika jer nije steklo nikakvu otpornost – napominje poljoprivredna savjetodavka Grozdana Grubišić Popović.

Što se samih plodova tiče bit će ih manje i bit će lošije kvalitete. Poučeni prethodnim godinama tople zime i njenog kasnog ugriza, voćari strahuju od travanjskog i svibanjskog mraza.

-Ako bude kakvog mraza velika je vjerojatnost da će sve otići – navodi posljedice Branković.

Krvaru je otišlo posljednjih nekoliko godina. Marelica nije imao ni za pojesti. Radi sve što može da voćke budu u dobroj kondiciji, ne čeka s rezidbom, pazi da stabla prije zime dobro prihrani kako bi bila snažnija.

-U jesen, prije opadanja lišća prihranim dobro voćku preko lista mikroelementima i gnojivima koje korijen onda uzme za hranu za zimski period – priča Krvar.

No, sada više ne može ništa osim čekati i nadati se najboljem. Baš kao i Branković koji kaže kako se svi moraju prilagoditi. No, kako prilagoditi trajni nasad?

-Morat ćemo ići s nečim što će kasnije cvasti i to je to. Jabuka se jednim dijelom već sama prilagodila, a tu vam pet dana puno nosi. Na dvije sorte kruške koje različito cvatu s razlikom od pet dana jednu je smrzlo, a drugu ne. Cvatu one, ali kada smrzne put, smrzne se i tučak, voćka cvate, ali neće doći do oplodnje – kaže berečki voćar.

No, potezi koji su voćarima na raspolaganju su ograničeni, a eventualne početne greške ne mogu ispraviti stoga je na samom startu kod sadnje bitno pomno planiranje.

-Ne nešto posaditi da posadimo nego treba gledati što, gdje i kako sadimo. Treba se vratiti na prvu preventivnu mjeru, a to je izbor položaja. Kada to nije negdje u nizini, kada nije negdje gdje je vodoležno i kada je tlo dobro pripremljeno i kada otpočetka date biljci ono što treba onda će ona puno bolje startati – napominje Grubišić Popović.

Uz to se preporučuje jesenska sadnja i redovita prihrana kako bi stabla bila što snažnija, a time i imala više šanse.