S puta od preko 10 tisuća kilometara vrate se – u isto gnijezdo! Evo kakva je situacija s rodama u našoj županiji

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Dolaskom proljeća, u naše se krajeve s dugog puta vraćaju dobro nam poznate ptice selice – rode.  Put koji prevale kako bi se vratile u svoje gnijezdo i podigle svoje potomke dug je i do 15 tisuća kilometara. Tako mnoge rode ovih dana stižu u Sišćane, mjesto specifično po tome što je uvijek među najnaseljenijima od strane ovih zanimljivih ptica selica u Bjelovarsko bilogorskoj županiji.

Kakve su brojke od prošle i kakva je situacije ove godine, ispričao nam je Milan Obranović iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Da, rode su se počele vraćati kao i svake godine tijekom mjeseca ožujka, iako ima i primjeraka koje nas znaju iznenaditi već u veljači poput rode u Sišćanima koja se uvijek prva vrati u našu Županiju s dalekog juga Afrike – ispričao je Obranović.

Gnijezda

U našim su predjelima gnijezda roda u većini slučajeva smještena na stupovima električne mreže i krovovima kuća, a izgradnja gnijezda zajednički je projekt. Kod mladih ptica koje se prve put gnijezda, većinom se vraćaju na područje na kojem su se izlegle te se pokušavaju izboriti za teritorij.

– Oba spola sudjeluju u gradnji gnijezda, iako mužjak donosi nešto više materijala. Gnijezdo nadograđuju cijele godine, od trenutka dolaska pa sve do izlijetanja mladunaca iz gnijezda – objasnio nam je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

FOTO: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ

Usprkos tome što je put iz Južnoafričke Republike natrag u gnijezdo dug više od 10 tisuća kilometara u jednom smjeru, rode se većinom vraćaju u isto gnijezdo.

– Isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina, a kako ga svake godine nadograđuju, može dosegnuti impresivne dimenzije i masu. Na početku je teško svega nekoliko kilograma, a najveća zabilježena gnijezda mogu biti viša i šira od dva metra te dosegnuti masu od čak 1000 kg – ispričao je Obranović.

Klimatske promjene

Obranović objašnjava kako klimatske promjene rodama sve više stvaraju probleme, zbunjuju ih te one sve kasnije odlaze, ali se i kasnije vraćaju.

– Svjedoci smo klimatskih promjena koje utječu na nas ljude pa tako i na životinje, između ostaloga i na našu najpoznatiju pticu selicu, bijelu rodu. Vrlo se često dogodi da povratkom na svoja gnijezda dolazi do perioda zahlađenja i obilnih kiša kad rode sjede na jajima i kad je temperatura vrlo važan i presudan faktor za uspješno gniježđenje i podizanje mladih ptića – objašnjava.

Posljedice klimatskih promjena na gniježđenje roda imaju ozbiljne posljedice.

-Zbog toga dolazi do uginuća mladih ptića ili najčešće do zahlađenja jaja,  nakon čega neke rode znaju pokušati ponovo imati potomstvo što im vrlo često i uspijeva. Ima godina kad je uspješnost gniježđenja velika ukoliko nema, ovakvih naglih i dugotrajnih temperaturnih ekstrema – pojasnio je Obranović.

Obranović ističe kako su rode vrlo snalažljive životinje, stoga im, u kontekstu hrane, temperatura nije ograničavajući faktor, neke čak i prezimljuju u našim krajevima.

Situacija ove godine

Upitali smo kakvu situaciju u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode očekuju ove godine?

– To je teško za reći, ali nadamo se da će ova godina biti uspješnija od prošle godine kada smo u periodu od 16. do 27.06.  obišli  327 adrese na području Bjelovarsko-bilogorske županije i utvrdili postojanje 262 gnijezda – ispričao nam je Obranović.

Od 262 gnijezda na njih 133 zabilježeno je uspješno gniježđenje, stoga je uspješnost gniježđenja roda u 2023. godini iznosio 50,76 posto. Najviše su se gnijezdili na električnim stupovima, dok su im krovovi, dimnjaci i stabla bili nešto manje privlačni. Što se tiče mladih roda, broj ptića iznosio je 234.

Sišćani

Sišćani već dugi niz godina uživaju čast biti jedno od rodama najnaseljenijih mjesta u Županiji.

-U Sišćanima je prošle 2023. godine zabilježeno 14 gnijezda od toga 9 gnijezda na krovovima objekata, a 5 na električnim stupovima. Događa se to da se već nekoliko godina smanjuje broj gnijezda na krovovima objekata , ne smo u Siščanima već je to tendencija načina života,  napuštanja sela i tradicionalne poljoprivrede – ispričao je Obranović.

FOTO: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ

Obranović spominje kako rode krovove sve češće zamjenjuju s električnim stupovima, no unatoč tome njihov se broj ne smanjuje te je populacija roda na području Županije stabilna.

Zanimalo nas je i što to rode privlači u Sišćane?

– Sišćani su prekrasno i mirno mjesto gdje se ljudi još dosta bave poljoprivredom, a i blizina ribnjaka svakako pogoduje za pronalazak hrane koja je bitna za podizanje potomstva. Rode vole ljude i vezane su uz njih, a obilje hrane čini ovo mjesto pogodnim za bijelu rodu i male ptiće – objasnio je naš sugovornik.

Ostala popularna mjesta i naknada

Unatoč neospornoj popularnosti Sišćana kod populacije roda, po broju gnijezda u prošloj godini ipak prednjači Ivanovo Selo koje je kao prebivalište odabralo 19 parova roda, odnosno, sagrađeno je 19 gnijezda. U Sišćanima je pak izbrojeno 14 gnijezda, Velikim Zdencima 11, Orlovcu Zdenačkom kao i u Galovcu 8 gnijezda te u Severinu 7.

Da se na očuvanju gnijezda radi govori i činjenica da je svim vlasnicima objekata na kojima rode sagrade svoj dom osigurana i naknada.

– Naknada se isplaćuje vlasnicima objekta sa gnijezdom bijele rode u iznosu od 92,91 euro po gnijezdu. Trošak naknade na području Bjelovarsko-bilogorske županije je financiran zajedničkim projektom „Zaštita i očuvanje bijele rode“ u kojem sudjeluje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije – ispričao je Obranović.

FOTO: Galerija Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko bilogorske županije


PODIJELI S PRIJATELJIMA!