Bolest bez simptoma: Ovo su savjeti urologa kako preživjeti rak prostate

Ove veljače u Zagrebu je počela je provedba pilot projekta ranog otkrivanja raka prostate čiji je cilj smanjiti smrtnost povezanu s ovim karcinomom. Ovaj posebni program usmjeren je na muškarce od 55 do 69 godina života koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji u posljednjih godinu dana nisu radili pretragu PSA. Muškarci iz ciljne populacije bit će pozvani od strane obiteljskih liječnika koji će im vaditi nalaz PSA, a u slučaju da njegovih povišenih vrijednosti, pacijenti će biti upućeni urolozima na daljnju obradu.

Sve više slučajeva

Bjelovarsko-bilogorska županija nije uključena spomenuti pilot projekt, no zato bjelovarska bolnica ima sjajno ekipiran Odjel za urologiju čiji specijalisti, između ostalog, vrlo uspješno vode bitke s karcinomima prostate. Iako broj pacijenata s ovom vrstom raka u posljednje vrijeme raste, voditelj Odjela za urologiju bjelovarske bolnice Emanuel Modrić porast broja otkrivenih slučajeva raka prostate objašnjava sve većim brojem sistematskih pregleda. Upravo se tako otkrivaju prve sumnje da nešto nije u redu nakon čega slijedi daljnja obrada kod urologa.

– Nažalost, čovjek nema na temelju čega posumnjati da ima rak prostate budući da se kod ove bolesti u pravilu ne razvijaju specifični simptomi. Većina naših pacijenata u ambulantu dolazi radi veličine proste zbog čega imaju problem s mokrenjem, no uvećana prostata nije rak – ističe doktor Modrić naglašavajući kako je prva indicija da nešto nije u redu povišena vrijednost PSA.

Povišeni PSA

– Kad se krvnim pretragama pacijentu otkrije povišeni biokemijski marker PSA, potrebno je napraviti digitorektalni pregled koji nije nikakav bauk. Na temelju vrijednosti PSA i pregleda prostate, liječnik može postaviti sumnju radi li se o tumoru ili ne. Ipak, on se dokazuje isključivo biopsijom prostate prilikom koje se uzimaju uzorci tkiva i šalju patolozima koji u konačnici postavljaju dijagnozu. Kada se biopsijama ništa ne može dokazati, a PSA i dalje raste, ova obrada se dopunjuje multiparametrijskim magnetom prostate. Naime, više od 50 posto karcinoma se ne vidi ultrazvukom pod kojim se biopsija i radi. Upravo zato se pretraga nadopunjuje magnetom koja pokazuje koju zonu treba ciljati. Sve se to radi kako bi se karcinom otkrio u fazi lokalizirane bolesti. Naime, petogodišnje preživljenje u lokaliziranoj bolesti raka prostate je 100 posto, no kod uznapredovalih faza bolesti petogodišnje preživljenje pada na samo 30 posto – upozorava naš sugovornik otkrivajući koje skupine muškaraca imaju povećani rizik od razvoja raka prostate. Riječ je o muškarcima starijima od 50 godina, pa čak i starijima od 45 godina ako imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, afričko podrijetlo i povišene vrijednosti PSA.

– To znači PSA veći od 1 u dobi 40 godina ili veći od 2 u dobi od 60 godina iako je gornja granica 4. Osim toga, kod čak 9 posto pacijenata radi se o nasljednom obliku karcinoma prostate, a to znači da imaju tri ili više rođaka koji su imali rak prostate ili barem dva s ranom pojavom raka, odnosno prije 55 godine života – pojašnjava doktor Modrić savjetujući upravo muškarcima koji se ubrajaju u ove skupine da na vrijeme obave pregled.

Nesrazmjer između pojavnosti i smrtnosti

– Dobra vijest za pacijente koji dobiju dijagnozu raka prostate je činjenica da postoji nesrazmjer između pojavnosti i smrtnosti od ovog karcinoma. Podaci iz 2021. godine kažu da je upravo rak prostate najčešći karcinom od kojeg obolijevaju muškarci u Hrvatskoj, no on je tek treća maligna bolest od koje muškarci umiru. Konkretno, te godine je otkriveno 2500 novih slučajeva karcinoma prostate, a 800 pacijenata je umrlo – ističe doktor Modrić otkrivajući kakva je statistika bjelovarske bolnice.

– Polovica pacijenata koji pomoć potraži na našem odjelu dolazi zbog problema s prostatom. Od početka 2023. godine u našoj je ustanovi napravljeno 240 biopsija prostate. Pri tome je važno upozoriti da se tek kod 50 posto pacijenta rak dijagnosticira prilikom prve biopsije. Kod nekih pacijenata biopsije ponavljamo i dva, tri ili četiri puta. Kada je dijagnoza potvrđena, slijedi liječenje koje je individualni proces. U preteklih godinu i tri mjeseca, operirali smo 40 pacijenata, dio se liječi zračenjima, a jedan od oblika liječenja je hormonska terapija karcinoma prostate. Ovom metodom trenutno liječimo 70 pacijenata. U konačnici, nije bitno kojom tehnikom se pacijent operira, već je važno da se karcinom ukloni. Također, najbolje je liječiti se u pacijentu najbližoj ustanovi jer svaka operacija može imati komplikacije pa je bitno da pacijent može najbrže stići u slučaju bilo kakvih problema – pojašnjava naš sugovornik naglašavajući kako je najvažnije karcinom otkriti na vrijeme kako bi i samo liječenje krenulo na vrijeme budući da je upravo to najsigurniji put do izlječenja.

 

Na fotografiji s lijeva prema desno:
dr. Josip Šustra, spremačica Željka Šmid, sr. Magdalena Ivanušić, sr. Ivkica Čukman, sr. Mihaela Novak, sr. Martina Rihtarić, sr. Antonija Leko (glavna sestra odjela), dr. Emanuel Modrić, dr. Alaedin Karimani

 

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.