I NJIMA JE VRUĆE! Veterinarka podsjeća kako zaštititi životinje na ljetnoj žegi

Ne postoji bez razloga izreka “pasje vrućine”. Ljetne temperature koje ove godine dosežu i 40 celzijevih stupnjeva, na životinje utječu jednako kao i na ljude. Iako nam životinje ne mogu same reći koliko im je vruće i kada je beton prevruć za njihove šape, možemo poći od sebe, jer, ako je nama vruće, i njima je.

Stoga nije na odmet podsjetiti kako zaštititi životinje od vrućina te kako postupiti da bi im život bio lakši. Zadatak je jednostavan, treba ih zaštiti jednako kao što štitimo sebe, kaže Sonja Malez Čalić, veterinarka severinskog azila.

Hladovina i voda

– Životinjama treba osigurati hladovinu kako ne bi bile na izravnom suncu te dovoljnu količinu vode. Što se tiče kućnih ljubimaca, treba paziti na klimu. Ljudi često pojačaju klimu u svojim stanovima ili kućama, a životinja, baš kao i dijete, ne zna da se treba udaljiti od klime. Često legnu baš pod klimu pa imaju problema s konjuktivitisima, upalama uha i sličnim – rekla je.

Šišanje

Šišanje je kod vlasnika pasa velika fama jer treba znati da je dlaka zapravo izolator, kaže Malez Čalić.

– Dlaka je izolator i zato šišanje ili brijanje životinji može otežati hlađenje pa će se više zagrijavati. Tu se ne misli na to da nekog bundastog psa koji ima dlaku do poda ne treba šišati, naravno da se može podšišati, ali važno je da dlaka ne bude prekratka i da koža ne bude izložena suncu. Previše ošišani psi mogu izgoriti na suncu jer im koža nikada ranije nije bila izložena sunčevim zrakama. Potrebno je i redovito češljanje kako bi stara dlaka bila iščešljana – kaže.

Šetnja

– Ljudi razmišljaju samo o tome da jako sunce prži tijela životinja, ali zaboravlja se da životinje po vrelom asfaltu hodaju bose. Dok sam radila u ambulanti, imala sam nekoliko slučajeva da su ljudi išli na istrčavanje sa psima po asfaltu, a jednoj kuji su doslovno izgorile mekuši na šapi. Ni nama ne bi bilo ugodno hodati bosi po užarenom betonu. U slučaju da pas baš mora tada šetati, neka hoda po zelenim površinama – poručuje Malez Čalić.

Zaključak – sve se može preslikati s čovjeka na životinju jer ako nama nije ugodno, nije ni životinjama.

Treba reći i da se situacija već godinama ne mijenja vezano za napuštanje životinja tijekom ljetnih mjeseci.

– Već je treće ljeto kako radim u skloništu i mogu potvrditi da i dalje preko ljeta ima više intervencija što se tiče pasa lutalica i to samo zato što ljudi idu na godišnje odmore ili sezonu. To se nažalost ni dan danas nije promijenilo – zaključuje.

FOTO: Facebook Sonja Malez Čalić, ilustracija.