Med OPG-a Vlahović se na međunarodnom natjecanju okitio srebrom

GAREŠNICA – Garešnički pčelar Nemanja Vlahović se s međunarodnog ocjenjivanje meda u slovenskoj Gornjoj Radgoni vratio s osvojenim srebrom za svoj ovogodišnji bagremov med. To je dokaz dobrog pčelarskog rada.

-Rado idemo na to već dugi niz godina da vidimo gdje smo točno s kvalitetom proizvoda jer kada ih ocjenjuje neko međunarodno tijelo onda je to najobjektivniji pokazatelj radite li dobro ili ste podbacili – kaže Vlahović.

Na srebro je to ponosniji zbog toga što je dobiveno za ovogodišnji bagremov med, med vrcan nakon izazovne paše.

-U svibnju su padale kiše i bilo je hladno nakon iznadprosječno toplih ožujka i travnja i baš je u bagremovoj paši došla kiša koja ga je ‘stukla’, oprala. Bagrem dolazi kao rani, srednji i kasni, mi smo uspjeli uhvatiti kasni, a pčele su srećom bile u dobroj kondiciji. Bili smo na 35 do 40 posto kapaciteta čistog bagrema – opisuje stanje Vlahović.

Je li dokaz kvalitete adut na tržištu?

On je bio jedan od pet (a jedini iz Bjelovarsko-bilogorske županije) hrvatskih predstavnika pri čemu su svi ostvarili dobre rezultate. No, ti se rezultati kod nas još uvijek ne prepoznaju dovoljno.

-Nadam se da će uskoro doći neka bolja vremena jer je ovakva situacija neodrživa. Uvoz ruši i cijene i prodaju naših domaćih proizvoda, a naši kupci moraju znati da kupnjom domaćih proizvoda koji imaju analizu uz to što kupuju dobar proizvod, pomažu i naše gospodarstvo – ističe garešnički pčelar.

Uz stanje na tržištu sve veći problem pčelarima predstavljaju i klimatske promjene i bolesti pčela, pa se i njihova uloga od proizvođača meda sve više pretvara u čuvare pčela, a održati ih žive i zdrave sve je zahtjevnije. Vlahovića trenutno stanje neće obeshrabriti već planira svoj med poslati i na prestižno ocjenjivanje u London, ali istovremeno ni ne sjedi na lovorikama jer sada treba pripremiti pčele za zimu.

-Bitno je da zajednica bude zdrava, da ima dovoljno hrane. Sada idu vrcanje kasnog ljetnog meda, jesenske livade, ali tu treba biti oprezan da se pčelama ostave dovoljno meda na kojem će ona zimovati jer ipak se pokazalo da med na medu rodi, a ovo sve drugo su priče – kaže Vlahović.

Vlahović: neki za ljubimce imaju pese i mačke, a mi pčele

Nemanja Vlahović o prezimljavanju govori iz višegodišnjeg iskustva. Odrastao je uz pčele nakon što je njegov otac prve zajednice nabavio 1979. i od tada ta garešnička obitelj od malih zujalica ne odustaje. One vam se, kažu pčelari, uvuku pod kožu.

-Kada smo jednom prilikom otac i ja razgovarali on je rekao ‘da sam i ministar u Vladi ne bih bio bez pčela’ tako da vjerojatno nitko od nas ne bi bio bez njih – kroz smijeh priča naš sugovornik.

 

Pčele za njega nisu izvor prihoda već kućni ljubimci s kojima su se povezali.

-Svatko od nas ima nekog kućnog ljubimca, ima pese ili mice, a mi uz njih imamo i kućne ljubimce pčele koje lete i kako mi njih volimo, vjerujem da one tako vole i nas – kaže Vlahović.

I upravo zato unatoč svim problemima Nemanja Vlahović od pčela ne samo da ne odustaje nego i povećava, pa je sa 100 došao na 140 zajednica.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.