Iz gudovačkih hala: vrhunski med, sjajna vina i upozorenje na nelojalnu konkurenciju
Još se danas održava 20. Međunarodni pčelarski sajam u Gudovcu koji je okupio više od 150 izlagača iz 10 zemalja. Dio manifestacije su i 11. Izložba vina i vinogradarske opreme, a po prvi puta i Sajam voćarstva i opreme za voćarstvo. I u prirodi su voćari i pčelari međusobno vezani. No, voćari kao i ratari ponekad znaju biti kobni za pčele, a ne mora biti tako. Dokaz je susjedna nam Slovenija u kojoj za razliku od nas nemaju slučajeve masovnog trovanja pčela pesticidima.
-Ako voćar prska preko dana šteti pčelama, a ako će pčelari vikati i Noč na televiziji reći nešto protiv voćara to nije rješenje. Voćar mora znati da pčele treba i onda ih neće prskati i treba ostale poljoprivredne sektore naučiti da im trebaju pčele i zajedno pronaći rješenje – ističe slovenski pčelar ujedno predsjednik Europskog pčelarskog saveza Boštjan Noč.
Rješenja prema kojem svi mogu dobiti što žele ima.
-Prskati treba navečer kada su pčele zatvorene. Mi u Sloveniji preko ministarstva svake godine na početku voćarske sezone u sve trgovine koje prodaju zaštitna sredstva stavimo plakate na kojima ističemo važnost pčela – opisuje slovensku praksu Noč.
Pčelarski izazovi sve su brojniji
Trovanja pčela samo su jedan od izazova s kojima će se i u budućnosti pčelari nositi. Neki od izazova su niske cijene, bolesti pčela, klimatske promjene. Pčele više ne mogu preživjeti bez pčelara, a ako nema pčela nema ni oprašivanja. Nema li oprašivanja nema ni poljoprivrede, pa pčelari na europskoj razini traže da se to i vrednuje.
-Trebamo na europskoj razini svi pčelari dobiti potpore po košnici, ali ne iz poljoprivrednih fondova već iz okolišnih fondova i zato moramo europskoj politici pokazati da su pčele jako važne za okoliš i bioraznolikost – ističe predsjednik Europskog pčelarskog saveza.
Nada se tome i predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Taritaš. Županijski pčelarski savez okuplja 370 pčelara s oko 26 tisuća zajednica, a kao i u ostatku Europe i ovdje se uloga pčelara promijenila i sada su čuvari pčela. Unatoč tome i dalje rade vrhunski med što je pokazalo prvo Nacionalno ocjenjivanje meda na koje je pristigao 251 uzorak iz svih županija izuzev Požeško-slavonske i Dubrovačko-neretvanske.
Med je odlične kvalitete, ali ga jedemo rijetko
Titulu ukupnog šampiona odnio je medljikovac Brankice Orlić iz Novske, stacionirane pčelarke sa sto košnica. Navikla je gospođa Brankica na priznanja za svoj med, pčelari ona 21 godinu, a u to se vrijeme, kaže, puno toga promijenilo. Najviše priroda.
-Na jednom pčelinjaku uskoro ne bude uopće paše za pčele jer više po selima nema stoke, nema pašnjaka ni livada, a drugi pčelinjak je na samom rubu Parka prirode Lonjsko polje blizu Save i rasteretnog kanala i tamo ima paša – kaže Orlić koja od svojih pčela ne odustaje jer kada se u njih zaljubite tada više nema natrag.
Dobro to zna Miroslav Ahac iz Grbavca kod Grubišnog Polja čiji je med osvojio titulu šampiona cvjetnog meda. Med je to kojim dominira divlja trešnja, a često su divlji i uvjeti s kojima se taj pčelar nosi. Tako je bilo lani.
-Bilo je i mraza, bagrem koji nam je glavna paša je smrzlo, a cvjetnoga ima uvijek malo – kaže Ahac.
Mala je i potrošnja meda u Hrvatskoj. U prosjeku svaki stanovnik godišnje pojede tek kilogram i pol do dva, slično kao i u Sloveniji.
-Nažalost to je taj Balkan, Europa ima potpuno druge pokazatelje, pa i zemlje u kojima je zbog vjerskih razloga ‘ucrtana’ potrošnja meda. To je arapski svijet koji nam i vuče jedan dio kvalitetnog meda. Moramo raditi na edukaciji naših potrošača – kaže predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
Nelojalna konkurencija guši domaću proizvodnju
Na edukaciji potrošača moraju raditi i vinari jer smo i po konzumaciji vina slabi. Prosječan Hrvat godišnje popije 28 litara vina. No, trendovi se tu ipak mijenjaju.
-Kod nas se unazad 10 do 15 godina pretežno pilo pivo, a sada taj trend koliko vidim ide prema dolje, a piju se kvalitetna vina i mladi sve više traže vino – zadovoljan je Ivan Topolovčan iz Kloštra Podravskog.
Uglavnom se i dalje piju gemišti, ali oni bolji, kaže Topolovčan čiji je bijeli pinot na Decanteru s 90 bodova osvojio srebro i koji je ponos njegove vinarije. Domaća nepca polako prepoznaju kvalitetnu vinsku kapljicu.
-Sve više ljudi prepoznaju i žele kvalitetno vino. Malo, ali kvalitetno – ističe podravski vinar.
Unatoč tome ono što i vinari i voćari i pčelari dijele je nesigurnost na tržištu i nemogućnost borbe s jeftinim uvozom. To na svojoj koži osjeća Ahac. On svoj sada šampionski cvjetni med prodaje za osam eura i nije uskočio na val inflacije i podigao cijenu. Ista je posljednje tri godine, ali prodaja je mršava.
-Med je podcijenjen, ne možemo biti konkurencija jeftinom medu iz uvoza i patvorinama. Trenutno imamo između 350 i 400 košnica, ali moramo smanjivati jer nemamo kuda s medom – opisuje sumorno stanje Ahac.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir najavljuje kako će zahtijevati strože nadzore i pooštravanje Zakona o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi.
-Nije normalno da si hrvatski čovjek u Hrvatskoj ne može kupiti hrvatski proizvod po pristupačnoj cijeni, da su naši proizvodi jeftiniji vani, da se trgovački lanci služe drugačijim praksama u matičnim zemljama nego kod nas i da stvaraju nelojalnu konkurenciju plasirajući tržišne viškove na naše tržište – poručila je Petir.
Najnelojalnija konkurencija je ona patvorenog meda, a procjenjuje se da je čak polovina meda na europskom tržištu patvoreno zbog čega, ističe Noč, treba kontrole provoditi već na EU granicama.