Običaji koje mnogi ne poznaju: Znate li čemu služe mrvice s uskrsnog stola?

Na Uskrs, već od tri sata palile su se Uskrsne vatre, vuzelice i krijesovi. Uskrsnom krijesu pripisuje se obrambeno, zaštitno značenje. Preko njegova ognjišta pretjeruje se stoka, a ugarci od vatre nose se u njive. Nekada se vjerovalo da dokle seže njegov dim i svjetlost zle sile ne mogu imati vlast. Uskrsna voda koja se crpila na Uskrs prije izlaska sunca imala je ljekovita svojstva i moći za liječenje svih bolesti, posebno očiju, lišajeva i osipa.

– Uskrsni stol i blagovanje na Uskrs uvijek je bilo raznovrsno i obilato. Mrvice, ‘droptinje’ se nisu ne bacale, već se sakupljale i kroz godinu služile kao lijek u veterinarskoj medicini. Isto tako, mogle su izgorjeti u peći ili se zakopati u cvijetnjak, vinograd ili na njivu.  Oblačenje nove odjeće na Uskrs, kada se cijela priroda ‘presvlači’ i obnavlja, nije samo ‘štimanje’, već donosi sreću. Uskrsni običaji prenose se na Uskrsni ponedjeljak. Bio je to izlaz u prirodu, obnavljanje starih pastirskih igara, natjecanje u koturanju, ‘šaljičenje’ te natjerivanje krpenjače,  prisjeća se starih običaja Gordana Marta Matunci, čuvarica narodnog blaga.

Dodaje i kako je u vrijeme njezinog djetinjstva obavezno bilo ljuljanje, zibanje i plesane ‘vuzemnih kola’. Kolo je bilo zatvoreno, kretalo se u lijevo i pjevalo. Ukoliko bi se našla kakva tamburica samica, dvojnica, dude i egede, s pjesmom i svirkom najavljivalo se novo razdoblje pjesma i plesa, odnosno novi život.