Zasadio kestenje za unuke: ‘Mi ga nećemo dočekati, ali oni hoće’

Jedan od simbola jeseni su kesteni. Rijetko koga neće primamiti miris i bez obzira preferirate li kuhane ili pečene, kada im je sezona teško ćete im odoljeti. Prva misao većini bit će šetnja šumom i skupljanje plodova, ali kesteni se kod nas i uzgajaju iako se plantažni uzgoj još nije značajno razvio. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi 545 proizvođača kesten uzgaja na 721 hektaru. Lani je više kao hobi u uzgoj krenuo Zdenko Kramarić koji je na svom OPG-u u Velikom Trojstvu zasadio 70-ak sadnica, a na one pitomog kestena cijepio je marun.

-Zašto s marunom? Vrlo jednostavno, zato što je naš pitomi bilogorski kesten podložan raku kože, a marun nije u tolikoj mjeri i uz to je deblji, slađi – tumači Kramarić.

Nada se Kramarić da mu uzgoj koji planira širiti neće zagorčati vremenski ekstremi iako drži da bi kesteni trebali biti pošteđeni mraza s obzirom na to da cvatu u lipnju, a i nasad je na 240 metara nadmorske visine. Nešto ozbiljniju proizvodnju ima Poljoprivredno-gospodarska zadruga Eko razvoj iz Petrinje čiji je nasad kestena star od jedne do pet godina i velik dvadeset hektara. Na području poznatom po kestenu na uzgoj su se odlučili iz nekoliko razloga.

-Komercijalno je to dobra kultura i možete ga na tržištu prodati koliko god da imate po relativno dobroj cijeni, a smatrali smo i da nije zahtjevna kultura za proizvodnju u čemu smo se zapravo ‘prešli’ – iskren je upravitelj zadruge Dragan Milić.

Uzgoj kestena pravo je umijeće

Kesten je itekako zahtjevan za uzgoj. Šteta od ose šiškarice je smanjena, ali i dalje mu prijete rak kore, potkornjaci, divljač, a posebno je osjetljiv prvih nekoliko godina. U to se na svom OPG-u ZbrdaZdola u Cremušini kod Velikog Grđevca uvjerila Jasna Tolnaj. Kesten, križanac japanske i francuske sorte, zasadili su na malo manje od dva hektara, ali dogodi im se da se iz neznanog razloga sadnice jednostavno ne probude.

-Pokušavali smo nekoliko modela sadnje, ali jako je osjetljiv. Razgovarala sam i s agronomima i ljudima stručnijim od nas i oni su rekli da je kod njega to specifično. Ne zna se zašto, ali on se osuši, a da čak ni ne pokazuje znakove bolesti na kori – opisuje muke po zadržavanju sadnica Tolnaj.

 

Čini se da je divlja Bilogora malo predivlja za kesten. Stoga iako su kesten posadili prije sedam godina, a prvi rod se u manjim količinama pokazuje u petoj godini, Tolnaje svaki urod veseli i nemaju velika očekivanja.

-Grane su vrlo tanke i kako su čaškice kestena u kojima su tri ploda su teške, pa nekada grane znaju pući i iznenadi kako izgledaju te biljke, ali nije to puno – napominje ta uzgajivačica.

Berba s druge strane traje kratko.

-Uz to kesten ne može ‘durati’ dugo i mora ga se potrošiti, ne može stajati cijelu zimu jer se kvari – kaže Tolnaj.

Kesten usprkos izazovima ima budućnost

Ipak, unatoč tome što uzgoj kestena nosi niz izazova, naši sugovornici vjeruju da uzgoj kestena ima budućnost. Milić, odnosno zadruga Eko razvoj za sada prodaju sadni materijal dok će za plodove morati još malo pričekati.

-Sigurno ćemo i plod prodavati, već imamo kontakt s Talijanima tako da nije problem tržište. Problem je da to sve ‘utjeramo’ u neku fazu da imamo respektabilnu količinu kestena koju možemo ponuditi i da je on adekvatne krupnoće i kakvoće – ističe Milić.

Za ozbiljnije količine potrebno je dočekati deset godina. Barem. Stoga zaboravite na brzu zaradu.

-20 godina je tu ništa da budemo pošteni zato što će vam se sigurno svake godine posušiti deset posto nečega što morate zamijeniti i onda kada preračunate treba vam 20 godina da imate ozbiljan urod kestena na određenoj površini, ali kada prijeđe tih dvadeset godina onda više nemate puno posla – kaže Milić.

Treba se dakle strpjeti i marljivo raditi ‘samo’ dva desetljeća da bi se uistinu ubirali plodovi. Svjestan je toga i Kramarić koji stoga o tržištu ni ne razmišlja.

-Kada uzmete u obzir da imam četvero unučadi, dvije kćeri i dva zeta, ja i žena, pa mi to pojedemo sami – smije se Kramarić koji kestenje i sadi za unuke.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.