Znate li što je digitalni zamor očiju? Ovo su simptomi koje većina ljudi ignorira, donosimo važne savjete oftalmologa!

Računala, televizori, tableti, mobiteli, pametni satovi… Kuda se god okrenemo vidimo ekrane koji su postali sastavni dio naših života do te mjere da ih više niti ne primjećujemo. Ne gledanje u ekrane gotovo da je postala nemoguća misija, a njihov utjecaj na zdravlje naših očiju nemali je.

-Dugotrajno gledanje u ekrane može dovesti do sindroma kompjuterskog vida, odnosno digitalnog zamora očiju. Radi se o stanjima koje karakteriziraju simptomi kao što su suhoća i iritacija očiju. Dugotrajno korištenje ekrana smanjuje učestalost treptanja i na taj način dovodi do pojačanog isušivanja očiju, ljudi se uglavnom žale na osjećaj suhoće, peckanja, žuljanja, crvenila, a često dođe i do posljedičnog suzenja – pojašnjava oftalmologinja Sandra Vokurka Topljak.

Sindrom kompjuterskog vida samo je jedna od posljedica izloženosti ekranima, a oftalmologinja ističe kako su se na takve simptome do sad uglavnom žalili stariji pacijenti koji imaju sindrom suhog oka, no u zadnje vrijeme na preglede sve više stižu djeca koja učestalo trepću.

-Donedavno smo treptanje povezivali s tikovima, s nekakvim psihičkim opterećenjima, ali dok smo temeljitije porazgovarali s ljudima, primijetili smo da se ti simptomi javljaju kod prekomjernog korištenja ekrana – pojašnjava sugovornica.

Veliku štetu zdravlju očiju rade i mobiteli koji zbog svog manjeg formata, od očnih mišića traže dodatna naprezanja. Iako su ekrani svuda oko nas, ipak postoji nekoliko načina na koje se možemo zaštititi od negativnih posljedica.

-Preporuka je koristiti ih manje od četiri sata dnevno i raditi česte pauze po pravilu 20 – 20 – 20. Svakih 20 minuta trebalo bi odmaknuti pogled od ekrana na 20 sekundi pogledati u daljinu na 20 stopa, to je otprilike oko šest metara – tumači Topljak.

No koristiti ekrane manje od četiri sata dnevno, pogotovo u informatici, uredskim i administrativnim poslovima nemoguće je. Što onda?

-Prilagoditi postavke na ekranima kao što je osvjetljenje, ako je moguće staviti monitor na nekakvih 40 do 70 centimetara udaljenosti i to mrvicu ispod razine očiju, na taj se način vjeđni rasporak smanjuje pa se oko ne može toliko isušivati – savjetuje sugovornica.

Uz navedene savjete, oftalmologinja savjetuje i, ako je moguće, koristiti kvalitetnije ekrane, postaviti kontrastnu osjetljivost između 60 i 70 % i ne koristiti font manji od 12. Važno je osvijestiti da pred ekranima manje trepćemo i pokušati što češće treptati.

Kako tumači struka, kod djece posebno treba osvijestiti utjecaj koji ekrani ostavljaju na zdravlje očiju.

-Djeca do druge godine ne bi niti trebala biti na ekranima. U dobi između druge i pete godine maksimalno do sat vremena dnevno, a niti u školskoj dobi pred ekranima ne bi trebali provoditi više od dva sata dnevno, trebalo bi ih više poticati na igru vani – zaključuje bjelovarska oftalmologinja Sandra Vokurka Topljak.

 

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.