Ni Nostradamus ne bi znao kad sijati: Loša sezona srušila nadu u dobru zaradu, prinosi pali i do 30 posto

Nema ovih dana predaha za proizvođače kukuruza. Kombajni su ušli u polja skinuti zlatno zrno i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a u kombajnima namrgođena lica. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj će ove godine biti proizvedeno 1,9 milijuna tona kukuruza, 7,5 posto manje nego lani. Manji prinos će siguran je na polovini berbe imati i gudovački farmer Mirko Katalenić koji ove godine kukuruz ima na 58 hektara.

-Godina je dosta loša, suša je ipak napravila svoje. Negdje je bolje, negdje lošije, ali neki je prosjek kao i prošle godine – kaže Katalenić kojem ni prošla godina nije bila za pamćenje.

Stanje prinosa na bjelovarsko-bilogorskom području je šaroliko i ovisi od mjesta do mjesta.

-Ide od nekih 5,6 po hektaru do 11,12, a vlaga je u berbi nekih od 18 do 28 posto – opisuje stanje upravitelj štefanjske poljoprivredne zadruge Mirko Golubić.

Potvrđuje to i bjelovarski otkupljivač Goran Halauk.

-Lani nisam ni imao vlagu veću od 20 posto, a ove godine nisam gotovo ni imao ispod 20 posto jer su vlage do sada bile od 19 do 35. Prinos je manji nego lani za 25 do 30 posto, to je sigurno – kaže Halauk.

Muke po uzgoju i cijeni

Puno se toga sručilo na kukuruz ove sezone – suša u najgorem trenutku nalijevanja zrna, visoke temperature, vrijeme sjetve koje se oteglo, a onda i neželjeni podstanari.

-Imali smo velik napad žičnjaka, sovica, kukuruzne zlatice, a na kraju svega je bio kasni porast korova. Ove godine se sve negativno sručilo na kukuruz, ali možda će na kraju biti neki prosjek od deset tona po hektaru – nada se Golubić koji je optimističniji od Državnog zavoda za statistiku čija prva procjena govori o prosječnih sedam tona po hektaru.

U boljem je stanju onaj zasijan u kasnijoj sjetvi, no u ovim uvjetima pogoditi kada sijati i kako pomaknuti rokove ne bi mogli ni Nostradamus ni Baba Vanga, sigurni su proizvođači.

-Tu čovjek ne može biti pametan. Svaka godina je specifična i jednostavno poljoprivreda je lutrija. Moraš uložiti i napraviti sve najbolje, a onda kako ispadne – kaže Katalenić.

Halauk u čiju se otkupnu stanicu poljoprivrednici slijevaju, ove sezone planira primiti trideset tisuća tona. Primiti, ne otkupiti, napominje.

-Nije to sve moja roba, ima robe koja tu dođe i onda odmah ode. Čovjek doveze sirovo, otrpa odmah suho i odveze, nije da ću ja to sve i otkupiti – objašnjava Halauk.

Tako mu, kaže, više i odgovara.

-Izlazna cijena je vrlo mala. Kukuruz je u svijetu rodio u enormnim količinama, a Hrvatsku moraš dobro piknuti da je nađeš na karti Europe, ne svijeta – kaže taj bjelovarski otkupljivač.

Izlazna cijena je 180 eura po toni, a otkupna 135. U tom slučaju je riječ o kukuruzu s 25 posto vlage koju treba svesti na 13,5 posto, pa treba uračunati trošak sušenja, ali i posušenje kukuruza. Oni koji kukuruz proizvode cijenom od 180 eura po suhom zrnu koja k tome pada kako se berba zahuktava nisu nikako zadovoljni jer s njom, kažu, neće biti zarade.

-Ma ni slučajno, ni slučajno. Idemo prema tome da ako se ovako nastavi da ćemo za dvije, tri godine raditi samo za repromaterijal i naftu. Cijena repromaterijala stalno ide gore, a cijena je takva kakva je – nezadovoljan je Katalenić.

No, barem za blago ove godine ima dovoljno kukuruza.