
Slatki ‘bodljikavci’ spavaju čvršće nešto što mislite, ovo nemojte raditi ni za živu glavu
S dolaskom hladnijih dana, mnoge divlje životinje spremaju se za zimu, a među njima i ježevi. Ovi simpatični stanovnici vrtova, livada i parkova tijekom jeseni traže sigurno sklonište gdje će provesti zimu u hibernaciji, točnije odspavati zimski san. No, što trebamo učiniti naiđemo li na ježa koji izgleda kao da je mrtav?
Stručnjaci upozoravaju da se ne radi uvijek o uginuloj životinji, jer je često riječ o potpuno zdravom ježu koji spava dubokim zimskim snom. Tijekom hibernacije ježevo tijelo prolazi kroz brojne promjene. Prvenstveno, tjelesna temperatura mu pada gotovo na razinu okoline. Otkucaji srca se usporavaju s prosječnih 180 na tek nekoliko u minuti, a disanje postaje gotovo neprimjetno.
Naizgled, takav jež djeluje ukočeno, hladno i beživotno, što ljude često navede da pomisle kako je mrtav. No, ako je zarolan u kuglu, miran, s podignutim bodljama i bez vidljivih ozljeda, vrlo je vjerojatno da samo spava.
U slučaju da pronađete ježa u hladnoći, mirnog i beživotnog izgleda, ne paničarite i ne dirajte ga odmah. Promatrajte iz daljine. Ako je zarolan i ne reagira, pričekajte nekoliko minuta. Koristite rukavice ili ručnik i nikada ga ne dirajte golim rukama, jer ježevi na sebi mogu nositi razne parazite. Provjerite znakove života. Lagano prislonite dlan ili ručnik uz tijelo te pokušajte osjetiti disanje ili blage pokrete. Ako je tijelo hladno, ali neukočeno i bez mirisa, velika je vjerojatnost da je jež u hibernaciji.
Ukoliko niste sigurni je li riječ o hibernaciji ili iscrpljenosti, možete ga pažljivo smjestiti u kutiju s mekanim ručnikom ili suhim lišćem. Kutija mora imati otvore za zrak, a temperatura prostora neka bude između 15 i 18 °C. Ukoliko sumnjate da je pothlađen, zagrijavanje mora biti postupno, uz toplu, nikako ne vruću bocu vode omotanu u ručnik, postavljenu uz bok tijela. Naime, naglo zagrijavanje može biti opasno i uzrokovati šok.
Ako se nakon pola sata do sat vremena jež počne micati, disati dublje ili se razmotava, znači da je bio u stanju hibernacije i polako se budi. U tom slučaju, najbolje ga je pustiti natrag u prirodu na sigurno, suho i zaklonjeno mjesto, po mogućnosti ispod gustog grmlja ili hrpe lišća.
U slučaju da je jež mršav, ranjen, vidljivo pothlađen ili se ne probudi ni nakon postupnog zagrijavanja, obavezno se obratite veterinaru. Također, mladi ježevi koji se pronađu kasno u jesen često nisu dovoljno teški za prezimljavanje i potrebna im je ljudska pomoć da bi preživjeli zimu.
– Najvažnije je ne donositi ishitrene zaključke. Ljudi često misle da je jež mrtav jer ne reagira, a zapravo se samo nalazi u prirodnom stanju hibernacije. Uvijek je bolje nazvati veterinara ili udrugu nego ga premještati bez potrebe, poručuju iz veterinarske ambulante.
No, ako je tijelo ježa tvrdo i ukočeno, ima neugodan miris ili vidljive rane, tada, nažalost, više nije živ. U tom slučaju potrebno je obavijestiti komunalnu službu ili veterinarsku inspekciju o pronađenoj životinji. Nakon svakog kontakta temeljito operite ruke toplom vodom i sapunom. Ježu nikada nemojte davati mlijeko, jer ga nije u stanju probaviti. Ako ga je potrebno, isključivo po savjetu veterinara, koristite vodu i meku hranu, poput mokre pseće hrane ili kuhanog mesa bez začina.
Ukoliko ježevima tijekom zime ne smetamo i ostavimo im dovoljno prirodnih skrovišta, hrpe lišća, grmlje i mirne kutke, oni će se na proljeće probuditi, zdravi i spremni za nove noćne šetnje.

