Znate li da postoje i bezalkoholna vina, biste li nazdravili njime?

Danas je najveseliji vinogradarski blagdan, Martinje kada mošt postaje vino, a ono ovogodišnje berbe bi, kažu vinari, moglo biti vrhunsko. Iako je tradicija krštenja mošta živa, pa sveti Martin ima pune ruke posla, ukusi se mijenjaju, pa je mlađa generacija i kod nas nametnula nove trendove lakših vina.

-To se sada naveliko traži, vina s malim alkoholima, ali teško je proizvesti takvo kvalitetno vino. Ako nemate dosta šećera, alkohola u vinu i kiseline, vino nije stabilno, sigurno i teško ga je očuvati – upozorava iskusni vinar iz Kloštra Podravskog Ivan Topolovčan.

 

Bezalkoholna vina kao novi trend zdravog života

No, osim vina s manje alkohola svijet je zahvatio još jedan trend, onaj bezalkoholnih vina koja doživljavaju rast zahvaljujući povećanju interesa za zdravim načinom života koji ne uključuje alkohol. No, može li taj trend zahvatiti i Hrvatsku u kojoj prosječan građanin godišnje prema podacima Državnog zavoda za statistiku popije 28 litara vina i u kojoj je raširena kultura klijeti i vinskih svetaca?

-U svijetu to pomalo dolazi, trendovi se mijenjaju, pa zašto ne bismo i mi probali takve stvari. Međutim, naša tradicija oko Martinja, ispijanja vina i Vincekova nigdje do sada nije obuhvatila bezalkoholno vino, ali ne znamo što nas čeka u budućnosti – kaže predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec.

 

Tko zna, možda ćemo i mi nazdravljati bezalkoholnim vinom. Ona u svijetu nisu ništa novo. Prema pisanju New York Timesa u Njemačkoj s dezalkoholizacijom eksperimentiraju više od sto godina, a bezalkoholna vina sve su prisutnija u Španjolskoj, Italiji, a iako bi se reklo da bi Francuzi s obzirom na svoju kulturu prije počupali sve trsove nego pristali na bezalkoholna vina, čak i u Francuskoj. Kod nas su ona još nepoznanica. U to koliko bi se naručivala nije siguran bjelovarski ugostitelj Srećko Koljić. U dijelu bezalkoholnih pića kod nas su najtraženija ona izotonična.

-Bi li vino kao vino prošlo kao bezalkoholno piće teško mi je komentirati jer nisam još imao doticaja s tim – kaže Koljić.

Što kažu oni koji vino piju? Može li u uzrečici ‘in vino veritas’ vino biti i bez alkohola? Jesu li uopće čuli za bezalkoholna vina?

-Ne znam, prvi put čujem za to sada. Bih li probala? Ne znam. Ja se volim počastiti s alkoholnim vinom, pa ne znam da li bih kušala – iskreno kaže gospođa Slavica.

I dok se Slavici opuštanje uz čašu bezalkoholnog vina ne čini sjajnom idejom, Ljubiša ga je imao priliku probati.

-Odlično. Ima razlike, jedno veseli srce čovjekovo, a drugo više tuguje. Ovo s alkoholom veseli srce čovjekovo, a ovo ne – smije se gospodin Ljubiša.

Za Stjepana nema dileme – zna se što je vino.

-Bezalkoholno vino? Nikada. Ne bih ga ni probao, vino je vino, a bezalkoholno vino je kao i bezalkoholna piva – skeptičan je gospodin Stjepan.

Hoće li vinari ipak morati uskočiti u bezalkoholni vinski vlak?

Ni Topolovčan, iskusni vinar čija su vina osvajala medalje i na prestižnom londonskom Decanteru nije oduševljen idejom vina bez alkohola.

-Osobno iskustvo nemam, nisam to probao, a ne bih ni želio sada kada sam dobro prešao 70 godina. Kod nas to neće još saživjeti, ali trend je trend i mislim da nas to čeka – kaže taj vinar.

Želi li se ostati konkurentan trendove se mora pratiti, pa i Bregovita Hrvatska, udruga vinogradarske regije kojoj pripada i Bjelovarsko-bilogorska županija radi na tome da drži korak.

-Naša udruga Bregovita Hrvatska razgovara s jednim institutom da bismo se javili na jedan natječaj i napravili ispitivanja naših vina, pa da probamo napraviti bezalkoholno vino – kaže predsjednik Bregovite Hrvatske Miroslav Polovanec.

 

To nije jeftino zbog čega se i treba naći dodatne izvore financiranja. U pravilu se bezalkoholna vina proizvode na isti način kao klasična, odrađuje se fermentacija, dozrijevanje i onda se na kraju vino dezalkoholizira, najčešće vakuumskom destilacijom.

 

Ideja je da se ukloni alkohol, ali da sve ostale karakteristike vina ostanu, da se uživa u vinu bez negativnih efekata. No, dio vinara se pribojava da se time gube tijelo i aroma vina i da iako oba vina izgledaju isto, ono bezalkoholno gubi na području okusa i onoga što vino čini vinom. No, mjesta na tržištu bi moglo biti.

-Možda i bi kao i za recimo bezalkoholnom pivom koja je dugo na tržištu. Kada se ljudi u korizmi odreknu alkohola onda bi se bezalkoholno vino moglo popiti kao i bezalkoholna piva – smatra Polovanec.

Bezalkoholnim vina predviđa se potrošnja od 3,78 milijardi dolara do 2030., stoga je to prostor koji valja popuniti.