Revolucija u bolnici: Uveden Tim za liječenje dojke, imamo sve detalje

Sjajne vijesti ponovno stižu iz Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar, a riječ je o novooformljenom timu za liječenje tumora dojke. Riječ je o multidisciplinarnom timu koji čime Ante Crnković, dr.med.spec.radiologije, Tanja Bota, dr.med.spec patologije, Dražen Đurović, dr.med.spec. opće kirurgije i subspecijalist plastične kirurgije i Ivana Cindrić, dr.med.spec. opće kirurgije. To znači da pacijentice koje gravitiraju bjelovarskoj bolnici odsada više ne moraju putovati u obližnje bolnice da bi napravile dio najbitnije obrade kod promjena u dojci jer ih imaju u Bjelovaru.

Radiološke pretrage

Čitav proces dijagnostike i liječenja započinje radiološkim pretragama, a kako pojašnjava radiolog Ante Crnković biopsija dojke pod kontrolom ultrazvuka je postupak kojim se uzimaju uzorci tkiva prethodno otkrivene sumnjive ili neodređene lezije.

– Time dobivamo veći uzorak tkiva koji se predaje na analizu na odjel patologije, a omogućava kolegama patolozima preciznu dijagnozu gdje s velikom sigurnošću mogu potvrditi karakter lezije. U slučaju da se potvrdi da je bioptirana promjena maligna, iz takvog uzorka tkiva moguće je znatno preciznije odrediti o kakvom se točno tumoru radi – pojašnjava doktor Crnković dodajući kako je do ljeta prošle godine u bjelovarskoj bolnici rađena je isključivo punkcija dojke pod kontrolom ultrazvuka koja zbog sličnog imena do danas stvara čestu zabunu s biopsijom, ne samo među pacijentima nego i među zdravstvenim osobljem.

– Dakle, punkcija dojke je kratka procedura pri kojoj se tankom iglom uđe u leziju dojke i aspirira (usiše) njen sadržaj. Samim time pogodnija je za cistične tvorbe koje se tankom iglom lako aspiriaju, dok se punkcijom solidne (čvrste) tvorbe dobije oskudan i fragmentiran uzorak, ponekad neadekvatan za detaljniju dijagnozu. S druge strane, biopsijom se uzimaju višestruki cilindrični uzorci tkiva (do šest uzoraka) što značajno pridonosi točnoj i preciznoj dijagnozi, a koja je u slučaju da je lezija maligna ključna za daljnje liječenje obzirom da je moderna onkologija znatno napredovala i svoje liječenje temelji na hormonalnom i genetskom profilu tumora koji se iz takvih cilindara tkiva može odrediti – tumači Crnković.

Usprkos tome što se koristi široka igla i uzimaju veći uzorci tkiva, nastavlja liječnik, postupak je uglavnom gotovo bezbolan zahvaljujući prethodnoj primjeni lokalne anestezije. Cijeli postupak koji uključuje pripremu pacijentice, davanje lokalne anestezije, uzimanje uzoraka te kratku kompresiju traje manje od 30 minuta, a nakon kojega je preporuka sljedeći dan do dva izbjegavati veće napore.

– Svi uzorci uzimaju se kroz mali rez na koži duljine oko 3 mm za koji nije potrebno postavljanje šavova. Od potencijalnih komplikacija valja istaknuti hematom krvni podljev koji je u velikom broju slučajeva tek modrica na mjestu zahvata koja kroz desetak dana u cijelosti nestaje, no u slučaju da se i stvori veći hematom, on se u vrlo velikom broju slučajeva sam razgradi, tek iznimno je potrebna liječnička intervencija. Druga komplikacija je infekcija koja je također vrlo rijetka, a ako do nje i dođe liječi se antibioticima, tek iznimno kirurški – ističe Crknović dodajući kako je biopsija dojke sigurna metoda kojom se uz minimalne rizike dolazi do vrlo pouzdanih i detaljnih informacija o karakteru lezije, a koje u slučaju karcinoma vode onkologe i kirurge da donose precizne odluke o načinu liječenja raka.

– U našoj ustanovi biopsija pod kontrolom ultrazvuka radi se u ultrazvučnoj ambulanti odjela za radiologiju. Pacijentice kojima je prethodna dijagnostička obrada (mamografija, ultrazvuk ili MR) potvrdila leziju koju se savjetuje bioptirati se moraju javiti na Odjel radiologije gdje će se nakon uvida u medicinsku dokumentaciju (a ponekad i orijentacijski UZV pregled) dodijeliti termin biopsije. Obzirom da preporuka da učine biopsiju dojke pacijenticama uzrokuje znatnu dozu stresa, trudimo se da vrijeme provedeno čekajući termin biopsije bude čim kraće, tj. da se sve biopsije od preporuke do zahvata učine unutar mjesec dana, što smo za sada bili u stanju i učiniti. Za kraj valja napomenuti da preporuka da se lezija na dojci mora bioptirati ne znači automatski da pacijentica ima rak. Dapače, većina bioptiranih lezija su benigne, što biopsijom možemo brzo i s visokom sigurnošću potvrditi. Time se izbjegavaju učestale kontrole morfološki neodređenih lezija koje kumulativno kroz mjesece, a ponekad i godine praćenja u neizvjesnosti uzrokuju i veći stres od samog zahvata biopsije – naglašava Crković.

Uloga patologa

Nakon prvog koraka, na red dolazi drugi dio tima koji se bavi patohistološkom analiza uzoraka uzetih iz tkiva dojke koji se radi na Odjelu patologije. Kako pojašnjava patologinja Tanja Bota, na ovom odjelu tkivo dobiveno iglenom biopsijom se obrađuje, analizira i trajno čuva.

– Patolog pregledava uzorke tkiva pod mikroskopom kako bi prvenstveno potvrdio ili isključio prisutnost raka dojke. Kako je već kolega Crnković spomenuo, većina promjena je benigna. U slučaju da je promjena maligna, patolog određuje vrstu i histološki stupanj raka. Isti biopsijski uzorci tkiva nam omogućuju da provodimo dodatne analize kako bi se razumjele specifične karakteristike raka. Imunohistokemijskim metodama detektiramo prisutnost ili odsutnost hormonskih receptora (estrogena i progesterona), HER2 proteina i razinu Ki-67 proteina da bi odredili molekularni podtip raka. Analizirani markeri daju nam točnije informacije o prognozi, riziku od recidiva i koliko je vjerojatno da će rak rasti i širiti se te predviđaju kako bi tumor mogao reagirati na različitu terapiju. Nadalje, isto se tkivo može koristiti za dodatne molekularne i genomske testove kod određenih karcinoma. Nalaz se dobije vrlo brzo obzirom na samu kompleksnost cjelokupnog dijagnostičkog postupka – pojašnjava doktorica Bota osvrćući se i na period nakon dijagnoze.

Kako kaže, kod benignih promjena razgovara se s pacijentom o nalazima i može se preporučiti daljnje promatranje uz praćenje slikovnih snimki ili pregleda jer za mnoge benigne promjene nije potreban daljnji invazivni postupak.

– Kod malignih promjena se na temelju našeg nalaza izrađuje najučinkovitiji, personalizirani plan liječenja pacijenta ovisno o stadiju i lokaciji raka. Pacijenti kojima je rađena biopsija mogu ranije primiti ciljane terapije, a nakon operacije može se prilagoditi plan liječenja. Dostupne su brojne terapije koje se najčešće kombiniraju: operacija, radioterapija, kemoterapija, hormonska terapija, imunoterapija i ciljana terapija. Kod pacijenata s rakom dojke u visokom stadiju neoadjuvantna terapija je glavni tretman, liječenje često može smanjiti rak, ili usporiti njegov rast, poboljšati simptome i pomoći nekima da žive dulje. U biti, patologija je temelj dijagnoze raka dojke i dio multidisciplinarnog timskog pristupa personaliziranoj skrbi za pacijente – pojašnjava liječnica.

Uloga kirurga

Sve pacijentice koje imaju bilo kakvih tegoba s dojkama, neovisno radi li se o kvržici, upali, bolnosti ili nekoj drugoj promjeni na dojkama ili dijagnostičkom nalazu neovisno gdje je nalaz učinjen mogu se za pomoć i pregled obratiti u Ambulantu za plastičnu kirurgiju. Ambulanta radi svaki četvrtak uz prethodnu narudžbu, a čekanje na prvi pregled nije duže od 2 do 4 tjedna. U ambulanti radi iskusni plastični kirurg dr. Dražen Đurović koji se već više od 20 godina bavi dijagnostikom i liječenjem svih vrsta bolesti i tumora dojki. Od najblažih upala do najtežih karcinoma, uključujući onkološku i rekonstrukcijsku kirurgiju dojke. Također se mogu naručiti u ambulantu kod doktorice Cindrić koja radi svaku srijedu od 9 do 12.
Odluku o vrsti kirurškog zahvata donosi tim stručnjaka (onkolog, kirurg, radiolog, patolog), uzimajući u obzir stadij i molekularne karakteristike tumora te individualne potrebe i želje pacijentice.

– Liječenje raka dojke je multidisciplinarno, a kirurgija ima ključnu ulogu. Glavni tipovi operacija uključuju poštedne kirurške zahvate (operacije s očuvanjem dojke) čiji je cilj ukloniti samo tumor i dio okolnog zdravog tkiva, čuvajući veći dio dojke, a to su: lumpektomija (tumorektomija) koja podrazumijeva uklanjanje samo kvržice (tumora) i malog ruba zdravog tkiva te kvadrantektomija/segmentektomija kojom se uklanja veći dio dojke (kvadranta ili segmenta) koji sadrži tumor. Nakon poštednih zahvata često slijedi radioterapija kako bi se smanjio rizik povratka bolesti i u svrhu uništavanja preostalih tumorskih stanica – pojašnjavaju kirurzi Đurović i Cindrić.

Alternativa prethodno spomenutim poštednim operacijama dojke je mastektomija. Može biti indicirana kod većih tumora, određenih tipova tumora, višestrukih tumora, kao terapija izbora nakon neodjuvantne terapije ili kao preventivna mjera kod visokog genetskog rizika.

– Postoje neke varijacije navedene kirurške tehnike, kao što su npr. jednostavna (uklanjanje cijele dojke), modificirana radikalna (uklanjanje dojke i aksilarnih limfnih čvorova) i radikalna (uz navedeno odstranjivanje i mišićne fascije). Tu treba spomenuti i poštedne varijante ove operacije kojima se očuva koža dojke ili bradavice. Nakon mastektomije, pacijentice često imaju opciju rekonstrukcije dojke, koja se može izvesti odmah (primarna rekonstrukcija) ili naknadno – pojašnjavaju liječnici Đurović i Cindrić. Dodaju kako kod kirurgije limfnih čvorova treba raspoznati postoje li metastaze u udaljenim dijelovima, što utječe na odluku u daljnjem liječenju.

– Postoje dvije vrste operacije limfnih čvorova: Biopsija sentinel (stražarskog) limfnog čvora, SLNB: Minimalno invazivni postupak kojim se identificira i uklanja prvi limfni čvor u koji bi se rak mogao proširiti. Ako je taj čvor negativan na stanice raka, daljnje uklanjanje čvorova često nije potrebno. Druga operacija je disekcija aksilarnih (pazušnih) limfnih čvorova kojom se uklanja veći broj limfnih čvorova iz pazuha, što se radi ako se u sentinel čvoru pronađu stanice raka.
Kirurško liječenje benignih bolesti dojke Benigne bolesti koje zahtijevaju kiruršku intervenciju: apscesi dojke (kirurška drenaža), benigni tumori poput velikih ili neugodnih fibroadenoma, uklanjaju se kirurškim putem (ekscizijom), patološki iscjedak iz kanalića (uklanjanje zahvaćenih mliječnih kanalića) te kongenitalne (prirođene) anomalije – objašnjavaju kirurzi.

U konačnici, složni su liječnici, bitno je odazivati se na pozive za preventivne preglede koji se dobiju poštom jer se tada otkriju promjene koje ne uspiju napipati i također se naručiti na pregled kod bilo kakvih drugih tegoba s dojkama da bi dobile pravovremenu obradu.

– Ne bojte se, početne pretrage su minimalno invazivne, nisu sve promjene zloćudne, a mi smo tu da vam pomognemo – zaključuju liječnici bjelovarske bolnice.