Oni su vrijedni, kreativni, a prepreke ih ne obeshrabruju i svi su još danas na istom mjestu

Svoje okusne pupoljke još danas možete nagraditi te se opskrbiti pravim domaćim proizvodima u Grubišnom Polju na 19. Gospodarskom sajmu sira, meda i vrganja. Srdačno će vas dočekati više od sto izlagača pri čemu 65 posto čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva na što je ponosan gradonačelnik Zlatko Pavičić.

-Ne možete te proizvode kupiti na policama trgovina ili supermarketa i zato je naš sajam bitan i težimo doći do toga da imamo sto posto domaćih proizvođača. Zašto? Zato što su to ljudi koji svojim radom i trudom ulažu u poljoprivredu i ruralni kraj – ističe Pavičić.

Pažnju plijeni štand Sirčanke Jadranke Plažanin sa suhim vrganjima, kiselim šampinjonima, bukovačama i trubačama te ajvarom s vrganjima. Otkrili su joj ga Francuzi, a nema uz što ne paše.

-Uz roštilj, meso, za doručak, za večeru – kaže Plažanin sigurna da će vas kako god probate taj neobičan ajvar on oduševiti.

Napravi gospođa Jadranka oko sto flašica, a iako ih je malo cijenu nije dizala, primjerice za teglicu od 580 mililitara traži šest eura. No, doći do vrganja sve je teže.

-Sve ih je manje, šume su porušene i jako ih je malo bilo. Moramo ići 30 do 40 kilometara kroz šumu kada je sve srušeno – opisuje potragu Plažanin.

Medni kutak sajma

Rušenje šuma, gubitak paša, ali i trovanje zbog neprimjerne uporabe pesticida muči i pčelare. Barem s trovanjima pčela problema nema grubišnopoljski pčelar Tomislav Vostrel kojem na ruku ide upravo nenastanjena Bilogora.

-Košnice su nam većinom u šumama i nisu kod poljoprivrednih površina tako da je dobro – kaže Vostrel.

Nije dobro što dok su nekada po košnici imali dvadeset do trideset kilograma meda, sada je to pet do deset. Potvrđuje to i virovitički pčelar Zvonimir Grahovac koji posljednjom sezonom kada sve uzme u obzir ipak može biti zadovoljan.

-Dobra je, zadovoljavajuća s obzirom na to kako ide med na veliko, zadovoljavajuće je jer ga ni ne treba puno – uz dozu crnog humora kaže Grahovac.

 

Najveći je problem nered na tržištu.

-Trgovina medom na veliko, to je klasika. Ne otkupljuje se, uvoz je napravio svoje – kaže taj pčelar.

Pa su se Grahovci koji pčelare od 2004. i imaju oko 200 košnica okrenuli izravnoj prodaji, jedini su pčelari u svojoj ulici, pa prodaju susjedima, a na grubišnopoljskom sajmu su prvi put.

Od voćke do rakije

Sajmove ne propušta Destilerija Božić iz Šemovaca sa svojom bogatom ponudom rakija i likera.

-Prodaja nije toliko bitna iako volimo svi na sajmovima prodati. No, bitni su kontakti. Puno puta nam se ljudi javljaju kasnije, a da ni ne znamo da su bili kod nas na štandu i da smo razgovarali. Uvijek imamo pića za degustirati, pa se nekada više i degustira nego što se proda – kroz smijeh priča Davor Božić.

Priča njega i supruge Darije počela je voćnjakom, ali kako su se i oni kod svježeg voća opekli s neplaćanjem tako su odlučili prijeći na preradu. Plan je bio uz likere raditi sokove i džemove i za to povući EU novac, ali EU je imala druge planove.

-Tog momenta kada smo dali zahtjev u Zagreb za EU potporama ispalo je da Europa podržava samo izgradnju destilerija tako da smo odlučili ipak na destileriju. Što je tu dobro? Voće ako je svježe morati ili prodati odmah ili skladištiti što je velika priča, a ako rakiju ne prodate ove godine ona će nagodinu biti još bolja i skuplja – ističe Božić koji proizvodnju planira proširiti i na pelinkovac i gin s tim da će gin raditi samo za sebe.

Oda siru

Uz ljubitelje dobre kapljice na svoje će u Grubišnom Polju doći i siroljupci koji na izbor imaju i ovčji i kozji i kravlji sir. S kravljim je stigla i Mini sirana Pomper iz Kračevca u Varaždinskoj županiji. 500 litara mlijeka na dan Pomperi prerade u jogurt i cijelu paletu sireva, od svježeg, preko svježeg dimljenog do kuhanog s okusima, a predaji sirovog mlijeka su rekli definitivno zbogom.

-Veća je zarada od proizvodnje mliječnih proizvoda nego od prodaje mlijeka jer cijena mlijeka je katastrofa – tumači računicu Danijel.

 

Odluka o prelasku isključivo na preradu je pri tome bila dobra jer potražnje ima.

-Odlična je potražnja. Dijelom zato i što se proizvodnja dosta smanjila, a ljudi dosta kupuju domaće proizvode – kaže Pomper.

Još je manja proizvodnja kozjeg sira, a oni koji ga vole imat će težak izbor koji odabrati.

-Ovog puta imam parmezan, prgice, moslavačke ravne, kuhane s biberom, s vlascem, obični kuhani i malo dimljenog – navodi Nada Bajević iz Kaniške Ive kod Garešnice.

 

Gurmani će zastati i kod štanda Željka Kleića iz Orahovice, točnije koji kilometar od Orahovice u šumi prirodnog parka koji također prodaje kozji sir, ali isključivo polutvrdi i tvrdi.

-Sir je 150 dana u zrenju, pa i duže. Ima čak i onih od godinu dana, pa i više od godinu dana u zrenju – opisuje ponudu taj orahovički sirar.

Kleić si je, kaže, kupnjom koza, preradom mlijeka i preseljenjem u šumu ispunio san iz djetinjstva. Na potražnju se požaliti ne može pri čemu je u kozarstvu došlo do paradoksa – kozji sirevi traže se sve više, a proizvođača, kozara je sve manje.

-Zato što je u padu, kada bi bilo kozarstvo u porastu onda bi bio problem s plasmanom – smije se Kleić.

 

Oni koji se misle ‘opariti’ na kozjem siru će se, kaže taj sirar, razočarati jer nema tu velike, a pogotovo lake zarade. Na pitanje koji je najveći izazov spremno odgovara, slobodno vrijeme. Nema ga.

-Muze se ujutro, muze se navečer. Cijeli dan, 24 sata si okupiran kozama i nema baš godišnjeg odmora – iskren je taj sirar.

Taj posao treba voljeti. Zna to i Bajević. O pedesetak koza brinu samo ona i suprug, on čuva koze, ona radi sir, a radne navike je, kaže, stekla u mladosti.

-Prije škole sam napasla krave do sedam sati, odeš u školu, vratiš se nazad, radiš poljoprivredu, učiš navečer i po noći. Tako studij isto, radiš i studiraš i na kraju čovjek stekne radnu naviku i ne može ne raditi – opisuje svoju životnu filozofiju gospođa Nada.

Voljeli bi poljoprivrednici samo kada bi morali manje raditi oko administracije. Dobre vijesti im je donijela europarlamentarka Sunčana Glavak. EU parlament donio je omnibus paket.

-Paket pojednostavljenja za sve vas koji se bavite bilo poljoprivredom, bilo gospodarstvom. Ideja je da vas se više ne opterećuje prevelikim administrativnim zahtjevima, da se možete baviti svojim poslom, a što manje papirologijom. Ono što je bitno za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednice je da će za njih biti osigurana posebna sredstva – najavila je Glavak i dodala kako to još treba potvrditi.