Povijesna senzacija: Najstarija farmaceutska diploma otvara novu priču o našem gradu, pogledajte kako izgleda

U sklopu izložbe „Diplome i povelje hrvatskih farmaceuta“ posebnu pozornost privlači dokument koji se ističe kao najstariji takve vrste u Hrvatskoj, tirocinijska diploma izdana 1814. godine u Bjelovaru. Čuva se u zbirci Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU, a predstavlja vrijedan trag ranog razvoja farmaceutske struke u ovom dijelu zemlje.

Diploma je izdana Pavlu Panacu starijem, koji je svoj vježbenički staž završio kod bjelovarskog ljekarnika Antonija Asleitnera. Upravo je ova isprava najstariji sačuvani dokument o završenom farmaceutskom stažu u Hrvatskoj.

Obrazac tirocinskih diploma tada je u naslovu velikim slovima sadržavao ime ljekarnika kod kojeg je vježbenik vršio praksu, naglašavajući mentorovu ulogu i trud. To se može vidjeti kod najstarijih sačuvanih diploma, uključujući Pavla Panca starijega iz 1814., Pavla Panca mlađega iz 1843. i Franje Schetza iz 1846. godine. Najstariju diplomu potpisao je Antonio Asleitner, prvi poznati vlasnik ljekarne K crnom orlu u Bjelovaru.

Upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, Silvija Brkić Midžić, istaknula je njezinu važnost:

„To je naša najstarija tirocinijska diploma, diploma vježbenika farmacije. Pavao Panac stariji dobio ju je 1814. godine nakon što je završio svoj ljekarnički staž kod Antonija Asleitnera u Bjelovaru”, kazala je Brkić Midžić.

Rad na izložbi potaknuo je dodatno zanimanje za lik bjelovarskog ljekarnika Asleitnera, o kojem se do danas znalo vrlo malo. Ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru, Martina Krivić Lekić, objašnjava da je upravo ova diploma otvorila nova istraživačka pitanja.

„Shvatili smo da se radi o zapravo zaboravljenom ljekarniku kojeg do sada nismo istraživali. Došli smo do podatka da se njegova nadgrobna ploča nalazi u kapeli Svetog Križa. Poslikali smo je i tek sada počinjemo istraživati o kakvoj se osobi radilo”, pojasnila je Krivić Lekić.

Ovaj nalaz daje novu dimenziju bjelovarskoj povijesti ljekarništva i potiče sustavnije proučavanje njegovih ranih protagonista.

„Nama u Državnom arhivu ovo je povod da dalje istražujemo naše ljekarnike i pričamo priče o ljudima našeg grada koji su bili značajni, a možda su zaboravljeni,“ dodala je Krivić Lekić.

Tirocinijska diploma iz 1814. godine tako je postala više od povijesnog artefakta, ona predstavlja početak novog poglavlja u istraživanju farmaceutske baštine Bjelovara i podsjetnik na bogatu tradiciju struke koja je oduvijek bila usko povezana s razvojem grada.