Zašto se loza polijeva vinom? Ovo su običaji koji se njeguju stoljećima

Vinogradari diljem Hrvatske 22. siječnja obilježavaju Vincekovo, blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinara i vinogradara, kojim se tradicionalno označava početak nove vinogradarske godine. Riječ je o običaju koji se u vinogradarskim krajevima njeguje stoljećima, a i danas ima snažno simbolično i društveno značenje.

Središnji dio proslave odvija se upravo u vinogradu, gdje se simboličnim radnjama “budi” vinova loza nakon zimskog mirovanja. Najvažniji običaj je prva, simbolična rezidba, kada vinogradar odreže nekoliko mladica, čime se označava početak radova u vinogradu.

Nakon rezidbe, trs se polijeva vinom. Ovaj običaj simbolizira želju za obilnim i kvalitetnim urodom – vinom se, prema pučkom vjerovanju, “hrani” loza kako bi tijekom godine dala dobro grožđe i napunila podrume. Uz to, na rezani trs često se vješaju kobasice, slanina ili komadi suhog mesa, kao znak obilja, blagostanja i nade u uspješnu vinogradarsku godinu.

U mnogim vinogradima Vincekovo prati i blagoslov vinograda, kojim se zaziva zaštita od bolesti, mraza i tuče. Obred je popraćen zdravicama, pjesmom i nazdravljanjem, a nakon toga slijedi druženje uz vino i domaću hranu, često upravo onu koja je simbolično bila obješena na trs.

Za vinare Vincekovo predstavlja zahvalu za prošlogodišnji urod, ali i pogled prema novoj sezoni, koja ovisi o prirodi, vremenskim prilikama i predanom radu tijekom cijele godine. Iako se danas vinogradarstvo oslanja na suvremenu tehnologiju i znanje, ovaj običaj ostaje snažan podsjetnik na povezanost čovjeka, zemlje i vina.

U vinogradarskim krajevima poput Hrvatskog zagorja, Međimurja, Prigorja i Slavonije Vincekovo je i važan društveni događaj, često obilježen javnim manifestacijama, vinskim šetnjama i okupljanjima. Time se potvrđuje da Vincekovo nije samo običaj, već i dio kulturne baštine i identiteta vinogradarskih krajeva.