INTERNET GORI: Pelješki most samo ideja, dva puta na izbore, a plaća… ne biste vjerovali

Internet je zahvatio trend nostalgije za 2016. godinom pa velik broj korisnika na svojim profilima dijeli fotografije koje su obilježili tu godinu u njihovim životima. U skladu sa tim trendom i mi smo se prisjetili te 2016. godine i nekih od događaja koji su je obilježili. Godina 2016. ostat će zapamćena kao jedna od politički najnestabilnijih, ali i sportski najuspješnijih godina u novijoj hrvatskoj povijesti. Obilježile su je dvije vlade, prijevremeni parlamentarni izbori, masovni građanski prosvjedi, ali i iznimni uspjesi hrvatskih sportaša na europskoj i svjetskoj sceni.

Te 2016. godine Pelješki most je bio samo u povojima i o tom projektu se samo pričalo kao o ideji za koju je potrebno osigurati novac. Tadašnja vlada Zorana Milanovića hvalila se kako je osiguran novac te kako će u proljeće 2016. godine početi gradnja samog mosta. Ipak, od toga se ništa nije dogodilo pa su trebale proći još dvije godine i promjena vlasti kako bi se Pelješki most počeo graditi.  Konačno, nakon godina najave Pelješki most počeo se graditi 2018. godine tijekom vlade Andreja Plenkovića, a završen je četiri godine kasnije te svečano otvoren u srpnju 2022. godine.

 

Politička 2016. godina započela je s Vladom premijera Tihomira Oreškovića, prvom nestranačkom Vladom u Hrvatskoj, koja je formirana nakon izbora krajem 2015. godine. No već u proljeće postalo je jasno da odnosi između HDZ-a i Mosta ne funkcioniraju. Afera Konzultantica, u kojoj se spominjao tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, dodatno je produbila političku krizu. U lipnju je Sabor izglasao nepovjerenje Vladi, čime je Oreškovićeva administracija postala jedna od najkraće trajajućih u povijesti države.

Hrvatska je tako u rujnu ponovno izašla na parlamentarne izbore, druge u manje od godinu dana. Prosječna plaća te godine iznosila je 5.400kn (716€). Za usporedbu, danas je 1.500.€ (11.300kn). Pobjedu je odnio HDZ s novim predsjednikom Andrejem Plenkovićem, koji je ubrzo formirao novu Vladu, ponovno u suradnji s Mostom. Plenkovićev dolazak označio je politički zaokret prema stabilnijem i umjerenijem kursu te smirivanje tada vrlo napete političke scene.

 

Godinu su obilježili i masovni prosvjedi za obrazovnu reformu. Pod sloganom “Hrvatska može bolje”, deseci tisuća građana izašli su na ulice Zagreba i drugih gradova tražeći nastavak kurikularne reforme i depolitizaciju obrazovnog sustava. Bio je to jedan od najvećih građanskih prosvjeda u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju.

Na pravosudnom planu veliku pozornost javnosti privukla su suđenja Zdravku Mamiću i ostalim čelnicima Dinama zbog izvlačenja novca iz kluba, dok su se u gospodarskim krugovima već počeli osjećati prvi ozbiljniji znakovi krize u Agrokoru, koja će kulminirati godinu dana kasnije.

Za razliku od političke nestabilnosti, sportska 2016. bila je jedna od najsjajnijih u hrvatskoj povijesti. Na Europskom prvenstvu u Francuskoj hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jednu od najvećih pobjeda u povijesti svladavši Španjolsku s 2:1 i osvojivši prvo mjesto u skupini. Iako je ispala u osmini finala od Portugala nakon produžetaka, reprezentacija je ostavila snažan dojam.

Vrhunac godine bile su Olimpijske igre u Rio de Janeiru, na kojima je Hrvatska osvojila čak deset medalja. Zlatom su se okitili Sara Kolak u bacanju koplja, braća Martin i Valent Sinković u veslanju te Josip Glasnović u streljaštvu. Srebrne medalje osvojili su Damir Martin i Blanka Vlašić, dok su broncu donijeli Šime Fantela i Igor Marenić u jedrenju. Bio je to jedan od najuspješnijih olimpijskih nastupa Hrvatske od osamostaljenja.

U društvenom životu godinu je obilježila i snažna turistička sezona, koja je dodatno učvrstila status Hrvatske kao jedne od najpoželjnijih mediteranskih destinacija, dok su se u javnom prostoru nastavile rasprave o migrantskoj krizi, identitetskim i svjetonazorskim pitanjima koja su snažno polarizirala društvo.

Sve u svemu, 2016. godina u Hrvatskoj bila je spoj političkih potresa i sportskih trijumfa, društvenih podjela i građanskog aktivizma. Ostala je zapamćena kao godina u kojoj se država suočila s ozbiljnim institucionalnim izazovima, ali je istodobno pokazala snagu i prepoznatljivost na svjetskoj sportskoj pozornici.