
Strašne, jezive maske, rogovi i dugački jezici štitili su selo, a skakanje u vis značilo je samo jedno
Na fašensku nedjelju selo je nekada odzvanjalo galamom, smijehom i neobičnim prizorima. Moralo se ‘larmati’, odnosno vikati, cičati, škrebetati drvenim škrebetaljkama i stvarati buku svime što je došlo pod ruku. Zveketali su lanci i željezo, udaralo se po loncima, poklopcima, drvenim zdjelama, motikama i rifljačama. Što je buka bila jača, vjerovalo se da će selo biti sigurnije od zla.
Veliku simboliku imalo je i skakanje. Tijekom fašničkih obreda ljudi su skakali što više i snažnije su mogli, jer se vjerovalo da će usjevi, lan, pšenica i konoplja rasti upravo onoliko koliko su mačkare visoko poskočile. Svaki pokret imao je značenje, svaki uzvik svoju svrhu.
– Maske su morale biti strašne i jezive. Izrađivale su se od mahovine, šiblja, slame i perja, koji su se lijepili na kutije u kojima su se izrezivale rupe za oči. Često su im dodavani rogovi i dugački jezici kako bi dojam bio još snažniji. Neke su maske, izrađene od drvenih zdjela, bile čak premazane životinjskom krvlju, jer se vjerovalo da takve štite od zlih sila. Dok su prolazili selom, sudionici su zvonili zvoncima raznih veličina te iz vreća posipali pepeo i pljevu. Time su, kako pojašnjava Gordana Marta Matunci, simbolično zasipali zlo, u narodu zvano ‘blato koje čovjeka ne čini čovjekom’.
Nakon obilaska sela, povorka bi se zaustavila u jednoj od kuća. Ondje bi se donosilo sve što je tijekom dana prikupljeno, od krafni i poderanih gaća do vina i rakije. Nerijetko su mačkare vozile tačke s bačvom punom vina, a veselje bi se nastavilo do kasno u noć.
– Najvažnije je bilo maskirati se tako vješto da nitko nikoga ne prepozna. Na zabavama u kućama, vatrogasnim ili zadružnim domovima maske se nisu skidale. Pod njima se plesalo, pjevalo, skakalo i šalilo, čuvajući tajanstvenost do samoga kraja. Fašenska nedjelja bila je mnogo više od obične zabave. Bila je spoj vjerovanja, simbolike i zajedništva, dan kada su se buka, pepeo i pljeva pretvarali u štit protiv zla i zaziv plodne godine, kaže Matunci.


