Počinje kao obična prehlada, završava na intenzivnoj: Ovako se meningokok može prepoznati na vrijeme

Nedavna tragična smrt osmomjesečne Mie iz Zagreba, uzrokovana meningokoknom sepsom među ljude je posljednjih dana, posebice roditelje male djece ponovno unijela određenu dozu nemira, nesigurnosti, slobodno možemo reći i straha. Iako je meningokok bolest koja se ne pojavljuje često, infekcija u čijoj pozadini ‘leži’ bakterija ‘Neisseria meningitidis’ može uzrokovati iznimno opasno stanje, napredovati nezamislivo brzo i bez pravovremenog prepoznavanja i liječenja završiti smrtnim ishodom. Upravo zato važno je znati prepoznati prve znakove i reagirati na vrijeme.

Inkubacija bolesti 

Meningokok može uzrokovati dvije najteže kliničke slike, a to su meningokokni meningitis ili upala moždanih ovojnica te meningokokna sepsa, koja podrazumijeva infekciju krvi koja brzo dovodi do pogoršanja stanja. Inkubacija obično traje između 2 i 10 dana, najčešće ipak 3 do 4. Nakon pojave prvih simptoma, bolest može napredovati unutar svega nekoliko sati.

Početni simptomi često nalikuju gripi ili prehladi, ali se brzo pogoršavaju. Najčešći prvi znakovi su visoka temperatura, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo, bolovi u mišićima i zglobovima, izražen umor, pospanost, zbunjenost. Specifičniji simptom su ukočen vrat i karakterističan osip koji se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela.  Osip koji ne blijedi na pritisak može biti znak sepse i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Brzo k liječniku 

Kod male djece i dojenčadi simptomi mogu biti suptilniji. Potrebno je obratiti pažnju, ako dijete odbija jesti, ima ispupčenu fontanelu, neobično je pospano, razdražljivo ili mlitavo, plače drugačije nego inače te teško podnosi svjetlo ili dodir. Nažalost, kod djece se stanje može pogoršati brže nego kod odraslih, pa svaka sumnja zahtijeva liječnički pregled.

Bakterija ‘Neisseria meningitidis’ prenosi se isključivo kapljičnim putem, odnosno slinom i izlučevinama nosa, pa do zaraze najčešće dolazi kihanjem, kašljanjem, ljubljenjem, dijeljenjem čaša ili pribora za jelo. Meningokok ne preživljava dugo izvan tijela, pa se infekcija gotovo uvijek prenosi bliskim kontaktom.

Tko je u najvećem riziku? 

Veći rizik od obolijevanja imaju djeca mlađa od godinu dana, tinejdžeri i odrasle mlađe osobe, osobe s oslabljenim imunitetom ili bez slezene, osobe koje uzimaju terapije koje utječu na imunološki sustav, putnici u regije s češćim epidemijama (npr. podsaharska Afrika).

S liječenjem menigokokne infekcije kreće se odmah, često i prije potvrde dijagnoze, a najčešće uključuje intravenske antibiotike (npr. ceftriakson ili penicilin), infuziju, kisik i potporu disanju, lijekove za stabilizaciju stanja, kao i kirurške zahvate u slučaju oštećenja tkiva.

Unatoč brzom liječenju, smrtnost u prosjeku iznosi oko 10 do 15 posto, dok preživjeli mogu imati trajne posljedice poput oštećenja sluha, mozga, bubrega ili amputacija.

Kada potražiti pomoć? 

Ako osoba ima visoku temperaturu uz ukočen vrat, osip nalik modricama, zbunjena je, ima teškoće s buđenjem, otežano diše, ima hladne ruke i noge uz povišenu temperaturu, potrebno je odmah potražiti pomoć liječnika ili hitne službe. Naime, kod meningokokne bolesti vrijeme je ključni faktor i rana reakcija značajno povećava šanse za oporavak.

Prevencija i zaštita

Najbolja zaštita je cijepljenje protiv meningokoka, koje je dostupno za više sojeva bakterije, uključujući najčešći tip B. U kalendaru obveznog cijepljenja u Hrvatskoj se ne nalazi, već roditelji imaju pravo na slobodan izbor uz plaćanje cjepiva koje se može naručiti u Zavodu za javno zdravstvo ili kupiti u ljekarni. Ovisno o dobi, potrebne su potrebne su dvije ili više doza.

Ipak, postoje i dodatne mjere zaštite koje uključuju izbjegavanje dijeljenja pribora za jelo i piće, izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama, redovito pranje ruku, nošenje maske u zatvorenim prostorima s puno bolesnih ljudi (čekaonice, ambulante i sl.), redovito provjetravanje domova, čišćenje i dezinficiranje životnog prostora.

 

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.