Vinari protiv gemišt kulture, a pčelari protiv nelojalne konkurencije i vremena

Bjelovarski sajam godinu je uobičajeno počeo, kako mu se voli tepati, najslađom manifestacijom. U ovom slučaju sada je bila riječ o 21. Međunarodnim pčelarskim sajmom, 12. izložbom vina i vinogradarske opreme i drugim Sajmom voćarstva i opreme za voćarstvo. Pčelari ovo vrijeme kada je zatišje na pčelinjacima koriste za edukaciju i nabavu opreme, u potragu za povoljnom kupnjom iz Svetog Ivana Zeline došao je Ivan Zerec.

-Trebam kupiti vrcaljku, a ovdje je veći pregled opreme, više je dobavljača – kaže taj pčelar.

Jedan od dobavljača, Stipe Buljan iz Obrovca Sinjskog koji pčelarsku opremu i to kako kaže onu od do prodaje 15 godina žali se – nikada nije bilo teže.

-Prije je bilo puno bolje u svemu, ljudi su imali više novca i više se radilo – kaže nezadovoljno Buljan.

 

Pčelari kažu radilo se i prije puno, ali je bilo i prinosa, a sada se radi još i više, a prinosi su mršavi. Potvrđuje to i Ivan Mišković iz Županije čiji je medljikovac proglašen šampionom drugog Nacionalnog ocjenjivanja meda, a zlatom se okitio i kesten. Pčelari s oko sto košnica, ide na pet paša uključujući na bagrem u Šandrovac, a pčelariti je zbog klimatskih promjena, mraza i suše pravi izazov.

-Imamo i tuče, meni su prije dvije godine košnice bile prevrnute, srušena su bila stabla, to su veliki ekstremi. Mislim da je sada dosta teže jer je sve više zagađenog prostora, više je automobila i sve je teže doći do ekološkog meda da je to čista priroda – opisuje stanje taj nagrađivani pčelar.

 

Uz to se pčelari bore s krčenjem šuma i gubitkom paša, trovanjem pčela, nelojalnom konkurencijom, pa su u Hrvatskom pčelarskom savezu ponosni što se Hrvatska drži na oko devet tisuća pčelara i 436 tisuća košnica.

Vinska priča

S druge strane površine pod vinogradima se smanjuju, ali su vina sve kvalitetnija što se pokazalo i na gudovačkoj izložbi na koju je osiguravši joj međunarodni karakter iz Tomislavgrada stigao Marko Baković Kosalj sa svojim vinima iz vinograda s 900 metara nadmorske visine što im daje posebnu aromu.

-Temperaturna razlika ljeti je u jednom danu dvadeset stupnjeva i od 35 preko dana padne i ispod 15 stupnjeva pred zoru. Grožđe ima jaku kožicu koja se brani od tih ekstrema tako da se tu skupljaju posebni mirisi – opisuje to vino s visina Baković Kosalj.

 

Baković Kosalj je prvi na tom području zasadio vinograd i to nakon što se vratio iz Švicarske jer mislio je ako mogu oni na visinama raditi vino zašto ne bi i on. 15 godina su ga, smije se, zvali luđakom, a sada kada je na tom području više od sto tisuća trsova više nije luđak nego – pionir vinogradarstva. S prodajom nema problema. Nema je ni Poljoprivredna zadruga Putniković s Pelješca.

-Za sada nemamo problema, turističke sezone su zadnjih godina odlične. Međutim, mi se ne naslanjamo samo na sezonu već plasiramo vino diljem Hrvatske, dio čak i u Europu – ističe Ivan Đuračić.

 

O proširenju zbog potražnje razmišlja Vinarija Baćac iz istarskog Kukurina. I dok je na europskoj razini evidentiran najveći pad potrošnje vina u posljednja tri desetljeća, konzumacija je od dvije tisućite pala za čak 35 posto, ondje nemaju tih problema.

-Kultura pijenja vina je u rastu, barem kod nas. Na svjetskoj razini je u padu, ali mi to još nismo osjetili – priča Stefano Ćekada.

Na kontinentu druga priča, priča nam Ivan Topolovčan iz Kloštra Podravskog čiji je bijeli pinot proglašen šampionom mladih bijelih vina.

-Trend pijenja vina je u padu i kod nas, ali kod nas pada jer nema ljudi. Ono kaj je zdravo i radno sposobno otišlo je van. Nažalost. Ostalo je jako staro i bolesno i ovo mlado koje pije svašta – kaže Topolovčan.

Ipak, polako se, kaže, odmičemo od pijenja gemišta i sve više se traži kvaliteta. Naplata te kvalitete je pak drugi par rukavica.

 

Muke po plasmanu i obećanja novih potpora

Znaju to i pčelari koji se okreću prodaji na malo jer na veliko više ne ide.

-Na veliko više ne. Nekada je bilo otkupa, ali sada ucjenjuju i nema za njih meda – jasna je iskusna daruvarska pčelarska Marija Koudela.

 

Za dio pčelara koji su se probili na police trgovačkih lanaca više nije bilo prodaje otkako je i med završio na popisu proizvoda s ograničenom cijenom.

-Pravoga pčelara s kvalitetnim medom su trgovci izbacivali iz trgovine. Dakle, mi prvo med po toj cijeni ne možemo ponuditi, a onda smo imali probleme s tim pakiranjem od 900 grama, pa smo se snalazili da smo dizali tu gramažu na veću ili na manju, da bismo ostali u takvoj trgovini, jer su se trgovci bojali nekakvih kazni, inspekcija ispred Ministarskog gospodarstva koje je uvelo ograničenu cijenu meda. To su uglavnom bile trgovine gdje nemate patvorenog meda, nemate sumnjivog meda, nemate uvoznog meda, nego samo med hvatskog pčelara – upozorava predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

No, ograničavanje cijene je, kaže Kocet, dodatno otvorilo vrata uvozu meda sumnjive kvalitete. Inače se poljoprivrednici bore s nelojalnom konkurencijom i nepoštenom trgovačkom praksom. No, tome će se sati na kraj, najavljuje predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

-Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora predložio je da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi stavljanje proizvoda na tržište ispod njihove proizvođačke cijene i vjerujem da ćemo sada i kroz izmjenu direktive o nepoštenim trgovačkim praksama na europskoj razini dobiti za tu inicijativu podršku od ministarstva kako bismo zaštitili naše primarne poljoprivredne proizvođače, a tu naravno mislim i na pčelare jer njima velik problem predstavlja med koji stiže s drugih tržišta. Također, očekujemo veću aktivnost državnog inspektorata – napominje Petir.

 

Već je, kaže, uvedena obveza u zelenoj javnoj nabavi za javne ustanove o poštivanju kratkih opskrbnih lanaca. Dobre vijestima pčelarima donio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek.

-Svima koji imaju više od sto košnica ćemo financirati vozila za seljenje košnica. To je ono o čemu smo nekoliko godina razgovarali i uspjeli smo ta sredstva osigurati – najavio je Tušek.

S europske razine stiže još bolja vijest.

-Na razini nacionalnih država Europske unije dozvoljena je potpora po košnici što će svakako rezultirati boljim stanjem pčelarstva – otkriva Kocet.

Potpora po košnici je naknada za oprašivačku djelatnost. Pčelari koji o njoj slušaju godinama ipak su skeptični.

-Ne znam hoćemo li mi uopće u to ići jer smo ipak blizu 80 godina – smije se Koudela.

Iz Ministarstva poručuju – o potpori po košnici raspravljat će se u sljedećim tjednima i mjesecima. A pčelari? Oni se ne daju, pa bi i Koudela pčelarstvo preporučila i mladima unatoč svim izazovima uz jednu veliku napomenu.

-Ne možeš u to kretati ako ne voliš pčelu, a ako se u to zaljubiš onda to radiš bez obzira na sve – otkriva tajnu ta iskusna pčelarka.

Pčelarstvo se, zajednička je poruka sa sajma, treba držati kao kap vode na dlanu jer bez pčela zna se nema ni života.