Znanost i poljoprivreda udružili snage protiv suše, mogu li pronaći lijek?

Obitelj Cafuk poznat je uzgajivač varaždinskog zelja, imaju navodnjavanje, ulažu u proizvodnju, ali unatoč tome suša i visoke temperature i njima rade velike štete. Zeljarice su pri tome na najjačem udaru.

-Kada sunce pripeče, pa je 40 stupnjeva na zemlji, a vi navodnjavate voda je hladna i biljka odmah odreagira. Zna se dogoditi da nam odmah počinje trulež i s parcele kupusnjače jednostavno nestanu, ne možete vjerovati. Navodnjavamo kroz noć, ne kroz dan kada je velika žega, ali svejedno biljka reagira na velike oscilacije – opisuje problem s kojim se suočavaju Marija Cafuk.

Takvih problema je sve više jer su godine bez suše na području Varaždinske županija postale rijetkost.

-Mislim da se baš svake godine pojavljuje suša. Radili smo statistike podataka posljednjih 20 godina ukupne štete u Varaždinskoj županiji, dakle ono što se proglasi i pošalje u sve sustave kontrole i došli smo do iznosa štete većeg od 500 milijuna eura pri čemu suša igra glavnu ulogu – navodi pročelnik za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije Dragutin Vincek i dodaje kako je samo prošle godine suša na njihovom području nanijela 13 milijuna eura štete.

Nalazi li se lijek protiv suše u tlu?

Uz tolike razmjere štete ne čudi da je Varaždinska županija objeručke prihvatila partnerstvo na projektu Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba “Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena – Climagrit”. Tim se projektom kroz povezivanje znanosti i poljoprivrede u praksi želi ojačati kulture kako bi bile otpornije na sušu.

-Imali smo jedan sličan projekt prije par godina i razvili smo, odnosno izolirali smo iz prirodnog tla mikroorganizme, one dobre mikroorganizme jer ljudi često ne znaju da na našem planetu postoji više onih dobrih mikroorganizama koji žive s našim biljkama u simbiozi i bez njih biljke ne mogu. Mi smo izolirali mikroorganizme koji inače potiču rast biljaka, pomažu im da budu velike, jake, da su prinosi dobri i mi smo ih prilagodili na uvjete suše. Sada ćemo s tim mikroorganizmima ići direktno u primjenu na polje – ističe voditeljica projekta, Ines Sviličić Petrić iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.

Tim mikroorganizmima će cijepiti biljke i pratiti jesu li one otpornije od onih necijepljenih, je li prinos veći, jesu li kvalitetnije. Pri tome je važno naglasiti da je riječ o svojevrsnoj prirodnoj obrani, prirodnim organizmima koji se već nalaze u okolini te biljke.

-Oni rade one stvari koje mi možda želimo umjetno dodati, recimo pomažu biljci da bolje apsorbira fosfor i kalij potreban za rast, pomažu da se bolje obrani od patogenih bakterija, u obrani od stresa. To su inače njeni prirodni saveznici, ništa genetski modificirano, samo malo obogaćeno da u uvjetima u kojima je biljka u stresu dodamo u suvišku tih mikroorganizama koji inače žive kao dio njenog prirodnog okoliša u tlu i oko nje – tumači Sviličić Petrić.

Kulture obuhvaćene istraživanjem su varaždinsko zelje, ludbreški hren i buče koje se koriste za varaždinsko bučino ulje. Riječ je o tradicijskim kulturama koje su zaštićene na EU razini, pa je Varaždinskoj županiji svakako cilj očuvati ih.

-Tradicijske kulture su inače pod upitnikom što se tiče opstanka, ne krase ih veliki prinosi, ne ostvaraju se velike cijene za njih, ali predstavljaju neku vrstu blaga i kulturnog naslijeđa – ističe Vincek.

 

Prvi sastanak s poljoprivrednicima uključenim u projekt bit će petog ožujka. Pronaći zainteresirane proizvođače nije bilo teško, a znanstvenicima je, ističe Sviličić Petrić, dragocjeno iskustvo u kojem mogu u praksi primijeniti znanje, pa se nada da će se njihova premisa potvrditi na polju. U projekt je uključen i OPG Cafuk. Gospođa Marija svjesna je, kaže, da možda neće ići po planu. Redovito sudjeluje u pokusima primjerice sjemena ili tretiranja, Danima polja.

–Neke nisu uspjele, bilo je parcela koje uopće nisu bile iskorištene, ali moraš probati. Biljka je živo biće i reagira različito na različita tretiranja, tako da se stvarno treba isprobati – rezonira Cafuk.

Uz to, kod projekta Climagrit unos mikroorganizama je ključan, ali ne i jedini dio projekta.

-Imamo kolege s Instituta za antropologiju u Zagrebu koji će nam pomoći razviti klimatološke modele koji će upotrebljavati senzore na tlu koje ćemo postaviti, satelitska opažanja, podatke DHMZ-a i probat ćemo ih modelirati kako bismo vidjeli što bi se sa sušom u budućnosti moglo dogoditi na području Varaždinske županije što je definitivno jako bitno za budućnost proizvodnje – kaže voditeljica projekta.

Još jedan važan rezultat projekta bit će izrada Programa ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama za Varaždinsku županiju na osnovu kojeg će se temeljiti buduće prakse.

-Znanstveno istraživanje je jako dobrodošlo u poljoprivredi jer će sigurno iznjedriti neke rezultate koje mi onda moramo koristiti – zaključuje Cafuk.

Projekt Climagrit EU je projekt vrijedan gotovo 584 tisuće eura koji se provodi sljedeće tri i pol godine. Nevezano uz njega, ali vezano uz sušu svakako treba reći da Državni hidrometeorološki zavod uvodi prognozu suše koja će uz ostalo pomoći kod dokazivanja šteta za što su potrebni službeni podaci.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.