
Proljeće dolazi 20. ožujka već neko vrijeme i tako će biti dok smo živi, a evo i zašto.
U Hrvatsku danas u 15:46 dolazi dugoočekivano proljeće. Dani će postati duži, temperature će konačno porasti, a priroda oko nas budi se i postaje puna života. I iako smo godinama u školi učili da godišnje doba koje označava novo buđenje počinje 21. ožujka, brojne će buduće generacije u školama učiti da ono počinje baš danas, 20. ožujka.
Doduše, treba znati da i klimatološki, proljeće počinje s prvim danom ožujka, dok astronomsko proljeće počinje 20. ožujka (ili 21. kako je bilo nekad). Astronomsko proljeće prati datum proljetnog ekvinocija, a to je dan kada Sunce prolazi iznad ekvatora i dan i noć traju otprilike jednako. Na našoj polutci Zemlje, taj događaj varira između 19. i 21. ožujka.
Razlog je skroz jednostavan i na njega ne možemo nikako utjecati. Zemlji treba 365 dana da obiđe Sunce, a Suncu je potrebno točno 365 dana, pet sati, 48 minuta i 45 sekundi da se vrati na istu točku na nebu. Naš kalendar ima 365 dana, a svake godine sunčev ekvinocij kasni za otprilike šest sati i događa se u drugačije vrijeme.
Kalendar stvara nesklad s prirodom
Kako bi kalendar koliko-toliko ostao sinkroniziran s godišnjim dobima, uvedene su prijestupne godine, čime se kalendar vraća za jedan dan. No, znamo da ni to nije idealno jer godina ne traje 365 dana i 6 sati, već malo manje. I to također stvara nesklad.
Upravo ove izmjene kalendara utječu na početak proljeća. Iako prijestupne godine djeljive sa 100 nisu prijestupne ako nisu djeljive s 400, 2000. godina sve je izmijenila. Bila je prijestupna, pa se trend pomicanja proljetnog ekvinocija na dan ranije nastavlja kroz cijelo ovo stoljeće. I tako će biti do njegovog kraja 2100.
Posljednji put kad smo proljeće dočekali 21. ožujka bilo je 2007. (sada se čini davno), a tek generacije 2101. godine u školskim će klupama učiti da proljeće pada 21. ožujka. Do tada, vjerojatno neće biti živ nitko tko je u školi učio da proljeće počinje 21. ožujka.








