Otpadne vode otkrile: Droge je sve više, poznato gdje vole ‘travu’, a gdje kokain i ‘bonkase’

Nova analiza otpadnih voda provedena u Europi pokazuje da ni Zagreb ni Split nisu među prvih 20 europskih gradova s najvećom razinom upotrebe stimulativnih droga, dok se istodobno u cijeloj Europi bilježi porast konzumacije kokaina i ketamina. Istraživanje su predstavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo, europska mreža SCORE i Agencija Europske unije za droge.

U studiju je uključeno 115 gradova iz 25 država članica EU, kao i Norveška i Turska. Analizirane su prisutnosti šest vrsta droga, MDMA (ecstasy), kokaina, amfetamina, metamfetamina, ketamina i kanabisa, pomoću metabolita u otpadnim vodama, što daje uvid u stvarne obrasce konzumacije.

Rezultati pokazuju da su u Europi porasle razine upotrebe kokaina i ketamina, dok MDMA bilježi pad, a kanabis i amfetamin uglavnom ima stabilne trendove. U hrvatskim gradovima uočene su razlike. Primjerice u Zagrebu rastu MDMA i amfetamin, dok kokain bilježi pad, dok u Splitu rastu kokain i kanabis, a MDMA je na nižim razinama.

Iako su sve analize pokazale prisutnost droga i u Zagrebu i Splitu, nijedan od ta dva grada nije među 20 europskih gradova s najvišim razinama po stanovniku. Kanabis ostaje najraširenija droga i prisutan je u svim analiziranim gradovima, dok amfetamin ne pokazuje velike promjene. Tipični obrasci konzumacije potvrđuju da su kokain i MDMA uglavnom konzumirani vikendom, dok su razine kanabisa i amfetamina ravnomjernije tijekom tjedna.

Predstavnik Ministarstvo unutarnjih poslova, Dražen Rastović, naglašava da je porast uporabe kokaina povezan s povećanom proizvodnjom u Južnoj i Srednjoj Americi te većom dostupnošću na europskom tržištu, u kojem balkanski karteli sudjeluju s više od 50 posto opskrbe.

HZJZ-ov ravnatelj Krunoslav Capak upozorava da trendovi u Hrvatskoj prate europske, no količine ketamina ostaju znatno niže nego u drugim državama. Pomoćnik ravnatelja Željko Petković dodaje da godišnji rast proizvodnje kokaina u Europi iznosi između 10 i 20 posto, što pokazuje koliko je Europa najveće i najbogatije tržište za ovu drogu.

U Hrvatskoj je u 2025. zabilježen rekordan broj zapljena, oko 12 000, dok ih je 1991. bilo 497, što potvrđuje višestruki rast kaznenih i prekršajnih djela povezanih s narkotržištem. Istraživanje se provodi od 2011. godine, a Split je uključen od 2024. godine.