Besplatan smještaj i hrana na Mljetu? Ovo je prilika koja se ne odbija, čak ne postoji ni caka!

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

“To vam je kao lego kocke, samo od kamena, zid raste, a s njim raste i motivacija”, govori Velinka Buljan, predsjednica udruge Mljetske koze, opisujući gradnju suhozida, i već u toj jednoj rečenici stane cijela filozofija onoga što rade na otoku.

Jer suhozidi, kako kaže, nikada nisu bili samo kamen složen jedan na drugi, nego način na koji su generacije prije nas živjele, radile i razumjele prostor koji ih okružuje.

Udruga je nastala na inicijativu triju otočanki koje su, bez velike strategije i pompe, jednostavno odlučile napraviti nešto konkretno za očuvanje kulturne i prirodne baštine Mljeta, a naziv koji danas svima zapne za oko došao je gotovo slučajno, iz šale koja se zapravo savršeno uklopila u realnost na terenu.

Naime, na Mljetu postoji velik broj podivljalih koza koje, osim što pomažu u održavanju šume i smanjenju požarnog rizika, istovremeno ruše suhozide, pa se iz te gotovo ironične situacije rodila ideja i rečenica koja ih danas najbolje opisuje – koze ruše, a mi gradimo.

Suhozidi su stoljećima oblikovali otok, služili su za obradu zemlje, sprječavali eroziju i čuvali ono malo plodnog tla koje je bilo ključno za život, a u jednom razdoblju Mljet je bio i jedan od najvećih maslinika na Mediteranu, što znači da je gotovo svaki komad zemlje bio uređen i omeđen upravo tim suhozidima koji su danas, na mnogim mjestima, zarasli, urušeni ili jednostavno zamijenjeni betonom.

 

Kako se poljoprivreda postupno napuštala, a turizam postajao dominantan, tako je i održavanje suhozida palo u drugi plan, jer beton je brži, jeftiniji i praktičniji, ali, kako upozorava Buljan, s njim se gubi ono što prostor čini autentičnim i prepoznatljivim.

Upravo zato kroz radionice i akcije pokušavaju vratiti svijest o tome da razvoj ne mora značiti brisanje tradicije, nego da se može graditi na onome što već postoji, ako mu damo dovoljno pažnje.

A čini se da ljudi to sve više prepoznaju.

“Ljudi su se počeli vraćati tom kamenu, počeli su ga gledati drugačije, ne kao nešto staro i nevažno, nego kao dio identiteta”, kaže Buljan, dodajući kako se interes za radionice povećava iz godine u godinu.

 

Nova radionica “Mljetski suhozidi” održat će se od 9. do 12. travnja u Babinom Polju, a volonterima je osiguran smještaj u Nacionalnom parku Mljet, hrana i subvencionirani putni troškovi, dok je jedini pravi uvjet volja za radom i učenjem.

Princip je jednostavan, ali učinkovit, svatko na gradilištu pronađe svoje mjesto, baš kao i svaki kamen u zidu.

Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija, ali ono što ga zapravo pokreće nisu institucije nego ljudi koji su odlučili da ono što su naslijedili neće prepustiti zaboravu.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem e-maila na adresu mljetskekoze@gmail.com, a sudeći po dosadašnjem odazivu, interesa neće nedostajati.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!