Hoće li se Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija ukrcati u vlakić stanogradnje? Prilika je ispred nosa

Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija mogli bi po novom zakonu o priuštivom stanovanju, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, sami graditi stambene zgrade i iznajmljivati stanove građanima po cijenama nižim od tržišnih, bez čekanja da to umjesto njih napravi državna agencija APN.

Zakon koji bi trebao zamijeniti dosadašnji program društveno poticane stanogradnje uvodi mogućnost da gradovi, općine i županije osnivaju vlastite javne ustanove za priuštivo stanovanje. Te bi ustanove mogle graditi zgrade, pribavljati stanove i njima upravljati u ime osnivača. Više manjih općina moglo bi zajedno osnovati jednu zajedničku ustanovu, a ako grad ili županija već imaju lokalnu ili regionalnu razvojnu agenciju, ona može preuzeti sve te poslove bez osnivanja nove ustanove.

Zemlja besplatno, bez komunalnog doprinosa

Poticaji za gradnju su značajni. Grad ili županija koji bi gradili priuštive stanove ne bi plaćali komunalni doprinos ni naknadu za promjenu namjene zemljišta. Ako bi se zgrada gradila na zemljištu u vlasništvu grada ili županije, to bi se zemljište ustupilo bez naknade. Ako bi ustanova ispunila propisane uvjete, APN bi joj bio obvezan periodički doznačivati sredstva iz državnog proračuna prema napretku gradnje.

Najmanje polovica stanova u svakoj takvoj zgradi morala bi biti namijenjena priuštivom najmu, a u manjim zgradama do deset stanova svi bi stanovi išli u najam. Za stanare starije od 65 godina zakon predviđa posebne zgrade u kojima bi svi stanovi bili iznajmljeni, uz obvezu dobre prometne i zdravstvene povezanosti.

Tko bi mogao dobiti stan

Pravo na priuštivi najam imali bi građani koji nemaju vlastitu odgovarajuću nekretninu, a čiji prihodi ne premašuju određeni prag. Zakon taj prag veže uz regionalnu medijalnu neto plaću za svaku županiju posebno, a ne uz državni prosjek. To znači da bi stanovnici BBŽ-a imali prag prilagođen lokalnim prilikama, a ne zagrebačkim.

Kao orijentir, prosječna neto plaća u BBŽ-u iznosi oko 1.308 eura. Zakon koristi medijalnu plaću koja je niža od prosječne, pa će stvarni pragovi biti nešto skromniji, no ilustrativno: za samca bi gornja granica prihoda bila oko 3.270 eura, za par oko 3.924 eura, a za obitelj s jednim djetetom oko 4.578 eura.

Najamnina bi se izračunavala prema prihodima stanara, do 30 posto neto primanja obitelji umanjenih za režije i troškove održavanja, ali ne manje od 2 eura po četvornom metru.

Zakon još mora proći glasanje u Hrvatskom saboru. Gradovi i županije koji bi htjeli pokrenuti vlastite programe morali bi izraditi lokalne ili regionalne programe priuštivog stanovanja i dostaviti ih Ministarstvu do 31. srpnja za sljedeću godinu.