Meso na Veliki petak smatralo se smrtnim grijehom, a oni koji su ga jeli bili su u velikoj opasnosti

Veliki petak od davnina označava dan Isusove muke, smrti i ukopa. Poznat i kao Žalosni petak, smatra se najtužnijim danom u godini, kada se patnja i ljubav uzdižu iznad smrti. I danas mnogi prakticiraju post, a meso se tog dana smatra smrtnim grijehom. Vjerovalo se da će onaj tko ga pojede biti izložen bradavicama po rukama i da će ga cijelo ljeto pikati komarci.

Uz ovaj sveti dan vezana su brojna narodna vjerovanja i običaji. Tako se smatralo da će osoba koja pije vodu na Veliki petak biti žedna tijekom cijele godine, pa se radije pili vino, simbolično povezano s Kristovom krvlju. Kruh ispečen na Veliki petak donosio je blaženstvo, ali se morao mijesiti dan ranije. Odjeća izložena suncu bila je zaštićena od moljaca i buha, dok su se krtičnjaci smjeli razoriti kako bi se potjerale krtice.

Za plodnu godinu neki su običaji uključivali udaranje voćki tupim predmetom tri puta prije izlaska sunca. Žene su se u ranu zoru morale češljati i često rezati pramen kose, vjerujući da će to potaknuti pomlađivanje tijekom godine. Šišanje na Veliki petak preporučivalo se kao način da kosa brže raste i da se izbjegnu glavobolje.

Posebno su se pazile i životinje. Tog dana nisu se smjele ubijati ni muhe, jer se vjerovalo da će u protivnom te životinje mučiti čovjeka tijekom godine. Čak i dobro očišćene cipele imale su simboličko značenje. Tko bi ih na Veliki petak uredno očistio, navodno se mogao zaštititi od zmijskog ugriza.

– Ovi običaji, iako ponekad pomalo neobični, pokazivali su kako su naši preci povezivali svakodnevni život, prirodu i vjerske obrede, vjerujući da mala djela na Veliki petak mogu osigurati sreću, zdravlje i plodnost za cijelu godinu, prisjeća se Gordana Marta Matunci, poznavateljica narodnih običaja bilogorskog kraja.