Struka upozorava: Problem nije u hrani koju smatramo vječnim krivcem za višak kilograma

Hrvati se nalaze među najdebljim nacijama u Europskoj uniji, a mnogi, barem djelomičnog krivca za takve probleme vide ugljikohidrate, kruh i pekarske proizvode. Neki podaci pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje konzumira oko 62 kg kruha po glavi stanovnika. No, jesu li ti ugljikohidrati toliko opasni? Odgovor smo potražili od struke.

-Ukratko, ne. Ugljikohidrati sami po sebi ne debljaju, ono što nas deblja je višak kilokalorija bez obzira na to iz kojeg izvora dolaze. Naše tijelo funkcionira po vrlo jednostavnoj logici, ako unesemo više energije nego što potrošimo, tijelo će taj višak pohraniti kao masnoću. To vrijedi jednako za masti, proteine i za ugljikohidrate, ali vrijedi i obrnuto. Ako jedemo ugljikohidrate u razumnim količinama i trošimo energiju, nema govora o debljanju – pojašnjava nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

Ljudi nerijetko zaboravljaju, odnosno ne čine razliku između ugljikohidrata, a kako nam tumači sugovornica, nisu svi ugljikohidrati isti. Razlikujemo složene ugljikohidrate i one jednostavne, rafinirane.

-U složene ubrajamo cjelovite žitarice, mahunarke, povrće i voće. Ti se ugljikohidrati u tijelu razgrađuju polako, poput satnog mehanizma koji ravnomjerno otpušta energiju. Oni drže razinu šećera u krvi stabilnom, dugo nas drže sitima, bogati su vlaknima, vitaminima i mineralnim tvarima i ti su ugljikohidrati naši prijatelji – tumači sugovornica.

Oni drugi ugljikohidrati nisu nam prijatelji, uzrokuju nagli skok šećera u krvi, a isto tako i nagli pad.

-U rafinirane ugljikohidrate spadaju bijeli kruh, bijela riža, kolači, keksi, zaslađeni sokovi, gazirani napici i sve one grickalice iz vrećice. Takva se vrsta ugljikohidrata razgrađuje munjevito brzo, uzrokuje nagli skok šećera u krvi, jednako tako i nagli pad nakon kojega nas brzo napadne glad – dodaje nutricionistica Crnković.

Struka pojašnjava kako ne treba izbjegavati ugljikohidrate u obrocima, čak i za večeru, nije problem u samoj namirnici, problem je u načinu pripreme i količine. Tjestenina, kaže sugovornica, može biti sasvim korektna i zdrava večera, ali ne u prekomjernim količinama i s masnim umakom od sira i slanine.

-Ako pogledamo populacije koje tradicionalno jednu puno ugljikohidrata kao što je recimo Japan gdje je bijela riža gotovo osnova svakog obroka, a imaju najnižu stopu pretilosti na svijetu. Tako da, tajna nije u izbjegavanju ugljikohidrata, nego u kvaliteti hrane, u razumnim porcijama, u kretanju i ravnotežu. Niti jedna namirnica nije sama po sebi niti dobra niti loša, bitan je kontekst, količina i kvaliteta, to su tri ključa zdravlja – zaključuje sugovornica, nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

FOTO: Canva