[FOTO] Pogledajte kako izgleda noćna mora na poljima: Krda uništavaju usjeve, štete ogromne. I nikome ništa!

Oni zasiju, životinje pojedu i tako u krug. Poljoprivrednici s garešničko-kutinskog područja već godinama vode bitku s divljači što je, kažu, poput bitke s vjetrenjačama. Iz godine u godinu problem je sve veći i tako unatrag posljednjih četiri do pet godina.

-Odmah nakon sjetve divlje svinje idu i vade kukuruz, mi sadimo ponovno. Sadimo po tri četiri puta soju i onda kada i naraste dođe jelenska divljač i pase soju – opisuje Sizifov posao Nikola Radošević koji na području Garešnice i Kutine obrađuje 113 hektara, a u dvije županije i četiri lovačka društva stanje je podjednako loše.

 

Neučinkovite metode obrane

Upravo je jelenska divljač sve veći problem, problem koji je, priča nam Radošević, eskalirao micanjem žice s lovišta Garjevica, pa se sada na dva hektara može vidjeti krdo do 70 grla jelenske divljači. Lovci uvijek kažu kako rade što mogu, dijele pastire i repelente. I nije točno da repelenti nisu učinkoviti.

-Gdje je prisutnost jakog mirisa, recimo ako s repelentom pomiješate i najobičniji omekšivač povećavate djelotvornost. Nije istina da apsolutno odbije divljač, ali nije istina ni da apsolutno ništa ne koristi – ističe lovnik Lovačke udruge Jelen Draganovec-Koprivnica Mario Župevc.

Poljoprivrednici na to odmahuju glavom.

-Probavao sam svašta. Pomaže nekoliko dana i onda je opet gotovo – kaže Dario Abramović kojem se na kutinskom i garešničkom području usjevima divljač uredno časti.

I ovog proljeća čim je zasijao prvih oko pet hektara pola jutra su izrovale i proždrle divlje svinje. Električni pastiri također nisu od prevelike koristi jer kada se ograde svi divljač ih probije.

-Ne vrijedi ni ono što traže da bude 1,5 metar najviša ograda jer košute to preskoče. Trenutno nam je najveći problem jelenska divljač koje ima previše i premali je odstrel – kaže Abramović.

Uz svakog pastira uz to idu žica, akumulator, solarni paneli. Sve ih se mora redovito obilaziti, popravljati žicu. I ne bi to bi problem kada ne bi imali po 40-ak parcela rasutih i u nekoliko županija. To je, ističe Radošević, nemoguće obići svakog dana.

-To je kao da danas imamo u 12 sati sastanak u Splitu, pa u 12:30 u Vinkovcima. To je fizički nemoguće – napominje Radošević.

Kao da ni to nije dovoljno poljoprivrednici se moraju pitati hoće li zateći svu opremu ili će im netko primjerice ukrasti akumulator.

-Ostavite akumulator na polju i onda vam ga netko ukrade. Ajde, lani je meni bio pošten kradljivac, pa mi je ostavio svoj stari akumulator, a ukrao moj novi – smije se sada Abramović na apsurdnost situacije.

Poljoprivrednicima prekipjelo i traže reakciju

No ni njemu kao ni ostalim proizvođačima nije do smijeha jer im je računica sve tanja. Radošević zbog divljači svake godine ima štetu od deset tisuća do 15 tisuća eura.

-Mi uzimamo materijal od firmi s kojima smo u kooperacijama, ostajemo dužni, ne možemo platiti robu, tužimo se, sudimo se što je i razumljivo jer firme traže svoje, a mi imamo vezane ruke – opisuje probleme na koje nailaze taj ratar.

Odštetu ne mogu dobiti, tužbe su preskupe, nekima i nedostupne.

-Oni idu prema ARKOD parceli, a imamo poljoprivrednike koji uopće nisu u sustavu potpora. Rade svoju zemlju i ne žele poticaje i oni su u još većem problemu jer ih uopće ne žele uzeti u obzir jer nisu uvedeni u ARKOD sustav što je isto apsurd – napominje Abramović.

 

Dio stoga razmišlja o tome da odustanu od proizvodnja i polja prepuste divljači. No, poljoprivrednici s kutinskog i garešničkog područja nisu spremni baciti ručnik. Pedesetak od kojih nekima divljač proždre dvadeset tisuća eura je prikupilo potpise i traže nadzor rada lovačkih društava i toga ispunjavaju li obveze poput izgona i hranjenja divljači, ali prije svega žele da se broj svede na prihvatljivu razinu.

-Tražimo da se divljač vrati na brojno stanje kakvo je bilo prije par godina. Znamo mi da divljač mora postojati. I sam sam lovac, ali divljači ima previše. Ne možemo opstati. Ili mi ili divljač, a mislim da bi za državu bilo korisnije da ima poljoprivrednike, a ne divljač – zaključuje Abramović koji drži da se sada više cijeni divljač i snažnije čuje glas lovaca nego poljoprivrednika.

U svom nastojanju, kaže Abramović, imaju podršku Hrvatske obrtničke i Hrvatske poljoprivredne komore i Grada Kutine kojem su predali potpise i koji će u njihovo ime zatražiti sastanak s ministrom Vlajčićem koji ih do sada, kažu, nije htio saslušati.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija