‘Ničija zemlja’ se ipak neće brisati iz ARKOD-a, ali nekima bi svejedno mogla prisjesti

Za više od 200 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta prijetilo je brisanje iz ARKOD-a i to zato što poljoprivrednici koji to zemljište obrađuju nisu mogli dokazati papirima da su vlasnici ili posjednici. No, stigao je novi preokret, ta se zemlja ipak neće brisati iz ARKOD-a, navodi se u novom Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta koji je u javnoj raspravi do drugog svibnja. Takve, nazovimo ju ničije zemlje, sada je prema riječima ministra poljoprivrede Davida Vlajčića 75 tisuća hektara jer je ostatak papirnato pokriven ili izbrisan. Oni koji ju koriste do 15. svibnja i dalje moraju Agenciji za plaćanja dostaviti potvrdu da ako ništa drugo pokušavaju doći do vlasnika. Država je tom pitanju odlučila pristupiti pragmatično kako se ne bi dogodilo da zbog manje evidentiranog poljoprivrednog zemljišta država dobije manje potpore, no u cijeloj priči postoji jedan veliki ali. Iako zemlja ostaje evidentirana oni koji takvu zemlju bez papira koriste 2027. ostaju bez potpora za nju.

-Većini poljoprivrednika u Hrvatskoj, osobito stočara potpore su 50 posto prihoda. Ja znam da za vas koji čitate ovo to zvuči kao ‘ma lako njima, oni dobiju potpore’, ali zato što nam je toliko lako mi svakog mjeseca imamo manje poljoprivrednika – kaže predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula koji se i sam našao u toj situaciji.

No i činjenica da se zemlja ne mora brisati iz ARKOD-a je maleni pomak, kaže Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

-Moći će se na tim površinama legalno koristiti zaštitna sredstva jer imamo i tu evidenciju o korištenju tih sredstava i dobit će se plavi dizel po određenoj površini koliko za svaku kulturu pripada – tumači Brlošić.

 

Kako smo se našli u toj situaciji?

Zbog čega je uopće došlo do potrebe brisanja zemlje? Iz EU je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi stigao upit, packa kako god se nazvalo zato što se potpore isplaćuju onima koji ne mogu dokazati vlasništvo ili zakup zemlje. Istovremeno po EU pravilima se potpore ne vežu uz vlasništvo nego obrađenost zemlje, kaže Džakula. I kako se onda došlo do tog proturječja?

-Zapadu je nepojmljivo da mi ne znamo što je čije, oni tu kategoriju nemaju. Oni misle da mi nešto muljamo jer kako nema vlasnika, a oni ne znaju da ja imam stotinu mrtvih vlasnika zemljišta koje koristim. Za njih je to nepojmljivo jer tamo je za tri tjedna riješena ostavina, živi vlasnik se pojavi i to je to. I još nešto, većina europskih zemalja ima porez na neobrađeno zemljište i to je jedan od mehanizama koje bi politika mogla upotrijebiti, ali to nije dobro zbog izbora, a uvijek idu neki izbori – zaključuje Džakula.

No, kod nas je stanje takvo kakvo je. Oko 75 tisuća hektara koje se obrađuje nije pokriveno papirima i to, tumači nam Džakula, iz tri razloga. Jedan su vlasnici koji daju zemlju drugima na obradu, ali ne žele to riješiti ugovorom, drugi je kada su vlasnici umrli, a nasljednici se ili ne znaju ili znaju, ali zbog poreza ili mira u obitelji ne žele ništa oko poljoprivrednog zemljišta napraviti, a treći razlog je, država.

-Treća trećina problema po meni je nešto što je, ne namjerno, napravila Državna geodetska uprava. Sređujući katastar i gruntovnicu vratila je zemlju s katastra koji je bio samo posjed na gruntovnicu i vratila to na mrtve ljude. Neki su mrtvi bar pedeset godina, a neki i sto. To je lako vidjeti, otvorite gruntovnicu na internetu ili ‘uređena zemlja’ i nađite one koji nemaju OIB, ti su u 99 posto slučjeva mrtvi i ti se interesirali u hrvatskoj državi nisu ni za što – opisuje apsurdnost situacije stočar.

 

I što sada? Što u slučaju da je vlasnik poljoprivrednog zemljišta mrtav, da se vlasnik ne zna ili zna, ali ga zemlja ne zanima? Ima načina i poljoprivredno zemljišta mora biti u funkciji proizvodnje.

-Ako je u katastru zemljište upisano kao oranica, onda to mora biti oranica i ne može to biti šikara i zapušteno zemljište. U tom slučaju odgovoran je vlasnik bez obzira gdje bio. Imali smo u jednom zakonu mogućnost da za takvo zemljište koje je napušteno i za koje se ne može doći do vlasnika općine mogu raspisati natječaj za zakup, a novac od zakupa se stavljao na poseban račun i kada se vlasnik pojavi on je imao pravo na ta sredstva od zakupa – tumači Brlošić.

Ako ništa ljude treba barem motivirati, obavijestiti da riješe to pitanja, smatra Džakula.

-Po meni je najbolje krenuti s kampanjom kao kod primjeric legalizacije kuća i pozvati ljude da stave zemlju u funkciju, reći kome se mogu javiti da se zemlja stavi u funkciju ili će ju uzeti država ili netko od susjeda – drži.

Za sada poljoprivrednici koji obrađuju zemlju bez papira moraju dostaviti potvrdu. Za ovu godinu mogu predati Jedinstveni zahtjev za potporom i one će im nagodinu biti isplaćene, ali nakon toga više ne. No, problem je što je dio nakon najave brisanja sam već ispisao zemljište iz ARKOD-a i oni su trenutno jedini gubitnici cijele situacije.

-Znate, ljudi su otišli i rekli ‘ja to više neću’ i više po ARKOD pravilniku ne možete zemlju unijeti dok nemate valjan posjed ili gruntovni izvadak, ne možete ju vratiti u ARKOD. Svatko tko je ispisao zemlju se zeznuo, zemlju može obrađivati, ali ju ne može vratiti u sustav potpora – kaže Džakula. Što bi se reklo, pojeo vuk magare.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Foto: ilustracija, Canva