Velika promjena za geotermalne projekte: Poljoprivrednici više neće prolaziti procedure kao INA

Hrvatska ima ogroman potencijal za iskorištavanje geotermalnih izvora, no zbog aktualne zakonske regulative taj je proces mukotrpan i dugotrajan. Prema hrvatskim zakonima, geotermalne bušotine praktički se ne razlikuju se d naftnih, a Ministarstvo gospodarstva upravo je na javno savjetovanje stavilo prijedlog zakona koji bi to mogao promijeniti.

Dosadašnji Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika tretirao je geotermalne vode kao dodatak naftnom sektoru. Isti postupci, isti rokovi, ista pravila nadmetanja osmišljena za multinacionalne naftne kompanije primjenjivala su se na sve, od bušotina na Jadranu do grijanja plastenika. Novi zakon, koji se sada zove Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, po prvi put geotermalne vode odvaja u zasebnu cjelinu s vlastitim pravilima.

Možda najkonkretnije od svega je novo pravilo za poljoprivrednike. Prema članku 62. prijedloga, poljoprivrednik upisan u Upisnik poljoprivrednika moći će podnijeti zahtjev za istraživanje geotermalnih voda na svom zemljištu bez prolaska kroz cjelokupni postupak nadmetanja koji vrijedi za naftne tvrtke. Trenutno svaki geotermalni projekt, bez obzira na veličinu, mora proći isti natječajni postupak kao da INA traži naftu. Za nekoga tko želi grijati staklenike ili plastenike, to je bila prepreka koja je malo koga motivirala da uopće pokuša.

Lakše za gradove i manje investitore

Uz to, novi zakon predviđa da dozvola za geotermalne vode može trajati do 30 godina, pet više nego za ugljikovodike. Razlog je jednostavan: geotermalni projekti, posebno oni vezani uz grijanje, imaju drugačiju ekonomsku logiku i duži period povrata uloženog novca.

Za manje projekte važna je i promjena koja se tiče odgovornog voditelja naftno-rudarskih radova. Kod geotermalnih projekata ta osoba više ne mora biti zaposlena kod investitora na puno radno vrijeme, nego može voditi do 5 projekata na temelju ugovora. Za gradove koji razvijaju geotermalne projekte, a nemaju mogućnost zaposliti takvog stručnjaka za puno radno vrijeme, to je velika olakšica.

Zakon uvodi i mogućnost takozvanog kaskadnog korištenja. Geotermalna voda može se najprije iskoristiti za proizvodnju struje, zatim za grijanje, pa za poljoprivredu, sve prije nego se vrati u podzemlje. Za manje projekte koji ne mogu opravdati investiciju samo jednom namjenom, to otvara potpuno novu računicu.

Što je s Bjelovarom?

Bjelovarski geotermalni projekti, od elektrane u Cigleni preko Termi u Korenovu do planova za grijanje poslovne zone, razvijali su se upravo u okolnostima koje ovaj zakon pokušava popraviti. Bjelovar je prvi u Hrvatskoj ishodio dozvolu za istraživanje geotermalnog potencijala, ali se na tom putu morao boriti s propisima namijenjenima za sasvim drugu vrstu industrije.

Prijedlog zakona trenutačno je na javnom savjetovanju putem portala e-Savjetovanja. Treba naglasiti da se radi o nacrtu, a ne o usvojenom zakonu. Koliko će se predloženih rješenja zadržati u konačnom tekstu, ovisi i o primjedbama koje stručna i zainteresirana javnost pošalje tijekom savjetovanja.